REZOLUCIJA O GOOGLEU Europljani bi najradije ‘razbili’ američku tražilicu – samo kad bi mogli

Dva su njemačka europarlamentarca predstavila Nacrt rezolucije čija je namjera smanjiti dominaciju američke internetske tražilice. Predlaže se da se Googleu naredi izdvajanje usluga poput Gmaila ili Youtubea, za što, realno gledajući, Europarlament nema nikakvih ovlasti.

Rezolucija o Googleu u Europskoj uniji s velikim tehnološkim igračima iz Amerike postaje sve oštrija i širi se na druge ‘frontove’. Iako je dosad na prvoj liniji uvijek stajala Europska komisija, tenzije je ovaj put podigao Europski parlament. Institucija koja unutar ‘EU-univerzuma’ već neko vrijeme sve robustnije sudjeluje u dnevnom funkcioniranju Unije, uzburkala je vodu najavom rezolucije o Googleu, premda se nigdje izrijekom ne spominje baš ta kompanija.

Mediji su početkom tjedna javili da Parlament namjerava tijekom plenarne sjednice u Strasbourgu glasovati o rezoluciji kojom bi se predložilo ‘razbijanje’ američkog diva. Nijemac Andreas Schwab iz Europske pučke stranke i njegov kolega iz Liberalne grupe (ALDE) Ramon Tremosa predstavili su Nacrt rezolucije prema kojoj bi razdvajanje pretraživanja interneta od ostalih komercijalnih usluga bilo rješenje problema s Googleom, čime bi se, vjeruju predlagači rezolucije, postigla poštenija tržišna utakmica. Konkretnije, ono što zakonodavci, među ostalim mogućnostima, predlažu rezultiralo bi izdvajanjem usluga poput Gmaila ili Youtubea u zasebne entitete koji ne bi smjeli favorizirati Googleovu tražilicu ili imati na njoj preferencijalni tretman. Jedan od najčešćih i najvećih prigovora odnosi se na navodno rangiranje rezultata pretraga koje favorizira Googleove usluge i izbacuje ih na vrhu liste.

Spomenuti dvojac ipak je pokušao malo ublažiti efekt svoje najave, pa su pojasnili da je razbijanje Googlea tek jedna od ideja, među kojima su rotacijski mehanizam i nova regulativa o internetskim tražilicama. Potpredsjednik Komisije Andrus Ansip jednako je tako upozorio da se istrage ne smije požurivati, ali istovremeno izrazio i zabrinutost zbog moguće zloupotrebe tržišne pozicije od strane velikih tehnoloških kompanija.

Da između najpoznatije internetske tražilice i Unije nema previše ljubavi dobro je poznata činjenica, kao i da Komisija vodi istragu zbog moguće nepravedne konkurencije, ali ovo je sasvim novi trenutak u ionako opterećenom odnosu punom nepovjerenja. Bit problema je prema mnogima prevelika dominacija Googlea, koji se, tvrde konkurenti poput Microsofta i izdavačke kuće Axel Springer, koristi svojom uvjerljivo dominantnom tržišnom pozicijom za ‘guranje’ vlastitih usluga nauštrb svih ostalih.

Realno, Parlament nema nikakvih ovlasti naložiti razbijanje kompanije i izdvajanje nekih operacija, riječ je prije svega o još jednom obliku pritiska na kompaniju sa sve širom listom neprijatelja, posebno u Europskoj uniji, ali i na novu povjerenicu zaduženu za tržišno natjecanje Margrethe Vestager. Njezin prethodnik, Španjolac Joaquín Almunia, prema nekim je mišljenjima bio ‘prenježan’, pa se ovo neočekivano uplitanje Parlamenta ocjenjuje i kao poruka Komisiji, možda čak i više nego Googleu. Istraga pokrenuta tijekom njegova mandata traje već četiri godine, ali ni u jednom trenutku nije se razmišljalo o nečem tako radikalnom, što ideja sadržana u rezoluciji svakako jest. Komisija, naime, nikada dosad nije predložila takve mjere, problemi su se uglavnom rješavali dogovorom i kaznama.

Ova godina bila je posebno loša za turbulentan odnos jer je osim postojeće istrage Europski sud pravde dosudio da Google mora omogućiti korisnicima pravo da budu ‘zaboravljeni’, odnosno na njihov zahtjev ukloniti neke rezultate pretrage koji se tiču osobne prošlosti, obuhvaćen je i zahtjevom EU za bolju regulaciju kupnje unutar aplikacija, a bio je i meta proizviki zbog poreznih praksi i napada na privatnost. Četverogodišnja istraga, pak, blizila se svom kraju, ali je opet otvorena nakon prigovora na postignut dogovor s Komisijom, a tome se može dodati i razmatranje otvaranja istrage o dominantnoj poziciji Googleovog operativnog sustava Android. Kako nesreća nikad ne dolazi sama, mjesto povjerenika za digitalnu ekonomiju pripalo je njemačkom članu Güntheru Oettingeru, otvoreno nenaklonjenom kompromisu s Googleom.

U Googleu su oduvijek odbacivali optužbe, pravdajući se promjenjivim uvjetima na tržištu, ali sve je manje onih koji su spremni prihvatiti takva objašnjenja. Na posljednji napad odbili su reagirati, premda se neslužbeno moglo čuti da su bijesni zbog takvog, kako ga doživljavaju, politički obojenog napada. Najglasniji su protivnici Googlea u najvećoj i najmoćnijoj državi članici, Njemačkoj. Niz tamošnjih telekoma i medijskih grupacija kontinuirano radi pritiska na Europsku komisiju, a sada su, čini se, odlučili proširiti djelovanje. Malo je vjerojatno da su rezolucija i radikalno rješenje koje spominje samo proizvodi načelne zabrinutosti te institucije situacijom u vezi Googleom, kao i da je koincidenca što je jedan od dva predlagatelja Nijemac. Štoviše, dvije najveće političke skupine u Parlamentu, socijalisti i pučani, poduprle su tu rezoluciju, a obje su pod čvrstom šapom njemačkih političara. Daleko od toga, doduše, da razloga za zabrinutost nema, Google trenutačno kontrolira zaista impresivnih 90 posto europskog tržišta internetskih tražilica, što mu omogućuje širok manevarski prostor za manipulacije u svoju korist.

Prve analize ukazuju na malu vjerojatnost stvarnog razdvajanja kompanije, ne samo zato što je riječ o ekstremnom rješenju koje bi bilo presedan u europskoj praksi, već i zato što je tehnički teško izvedivo. Načelno, Komisija ima mogućnost narediti takvo što, ali to bi vjerojatno zahtijevalo dodatnu i delikatnu regulativu te bi se odnosilo isključivo na EU, a u ostatku svijeta Google bi operirao na isti način. Znakovito je i iskustvo iz Amerike, gdje su regulatori prošle godine zaključili da Google nije manipulirao rezultatima pretraga na štetu svojih konkurenata. Najbolji usporedivi primjer je sudar Komisije s Microsoftom, koji je prvo prišao implementirati rješenja Komisije, ali je onda kažnjen s 561 milijun eura jer dogovoreno nije i proveo. Za očekivati je stoga sličan rasplet i u slučaju Googlea.