Otvaraju se vrata zaposlenicima s invalidnošću

Od početka godine invalidi lakše nalaze radno mjesto. Omogućio im je to novi Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom koji je na snazi od početka 2014., a prema kojem poslodavci koji zapošljavaju dvadeset i više radnika trebaju zaposlititi određeni broj osoba s invalidnošću (od dva do šest posto u odnosu na ukupan broj zaposlenika) žele li izbjeći plaćanje posebne naknade koja se uvodi od 1. siječnja 2015.

U skladu s tim, a prema podacima portala Moj posao, poslodavci su pokazali veće zanimanje za zapošljavanje osoba s invalidnošću: objavljeno je 477 oglasa, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećanje od devet posto; traženi su programeri, prodajni predstavnici, prodavači i arhitekti s invalidnošću.

– Poslodavci najčešće traže mlade i srednjoškolski obrazovane osobe s invalidnošću. Do 31. listopada 2014. zaposlena je 1421 osoba, najviše ih je u dobi od 20 do 29 godina – kaže Mirjana Zećirević, pomoćnica ravnateljice Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

U HZZ-ovoj evidenciji potkraj listopada bilo je 6765 osoba s invalidnošću, što je u odnosu na ostale nezaposlene 2,3 posto; 66,68 posto završilo je srednju školu, a samo 272 ima višu i visoku stručnu spremu. Neke su ih tvrtke zapošljavale i prije donošenja spomenutog zakona, poput dm-a, koji je i ove godine zaposlio još jednu osobu s invalidnošću. – U dm-u zasad rade četiri osobe s invalidnošću. Tvrtka već dvanaest godina surađuje i s Centrom za inkluzivne radne aktivnosti čijih je 46.

Unatoč tome što se Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom primjenjuje od početka godine, a pravilnici od svibnja, Anka Slonjšak, pravobraniteljica za osobe s invalidnošću, kaže da je prerano donositi ocjenu njihove učinkovitosti, to više što je do kraja godine poslodavcima koji imaju obvezu kvotnog zapošljavanja ostavljena mogućnost prilagodbe, ali i mogućnost opredjeljenja za zamjenske kvote.

– Prema učestalosti upita koje nam upućuju poslodavci, najveći interes pobuđuju Pravilnik o kvotnom zapošljavanju i Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba, a posebno ih zanima što se smatra valjanim dokazom invalidnosti. Osobe s invalidnošću najčešće nam se obraćaju zbog teškoća u ostvarivanju prednosti pri zapošljavanju. Naime, prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invalidnošću, sva javno-pravna tijela imaju obvezu u odabiru kandidata pri zapošljavanju dati prednost takvoj osobi – kaže Slonjšak.

Naftna kompanija Ina zapošljava 4,03 posto invalida u odnosu na ukupan broj radnika, a podupire i udruge hrvatskih branitelja koje djeluju u Ini te Udrugu invalida rada. Iako i Pliva zapošljava invalide, taj podatak o njihovu broju jer svih dvije tisuće zaposlenika smatra jednako važnima.

– Pliva od svojih zaposlenika ne traži i neće tražiti potvrdu o invalidnosti, osim ako oni sami ne podnesu takav dokaz dobrovoljno ili ako je riječ o invalidima rada za čiju invalidnost doznamo iz rješenja nadležnog tijela koja nam se dostavlja kao poslodavcu. Broj osoba s invalidnošću u Plivi nije se povećao ove godine, ponajprije zato što proizvodni procesi nalažu da više od pedeset posto radnih mjesta zahtijeva posebne uvjete rada te specifično znanje i posebne vještine, a tijekom 2014. zapošljavali smo radnike upravo na toj vrsti poslova – kaže Blagica Petrovac Šikić, viša direktorica Ljudskih potencijala.

I Hrvatski Telekom kao i mnoge druge tvrtke zapošljava osobe s invalidnošću. Onima koje ih zasad ne zapošljavaju krajnje je vrijeme da to učine.