Sedam ureda – od standarda do IT-a

Želimo sudjelovati u kreiranju zakona o obrazovanju. Novo vodstvo Vijeća studenata veleučilišta i visokih škola prioritetom u svom radu smatra sudjelovanje u izmjeni postojećeg Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama, koji ih znatno ograničava u radu.

Vijeće studenata veleučilišta i visokih škola izabralo je novo vodstvo. Toni Ganjto nakon uspješno odrađenog mandata predao je palicu Karlu Kolesaru s Veleučilišta, a uz njega su u predsjedništvu i zamjenik Alen Softić s Veleučilišta Rijeka koji je voditelj državne sekcije, zamjenica Tena Vujasin s Effectusa koja se brine za privatnu sekciju te tajnik Domagoj Bunčić s Bernaysa. Iako je predsjedništvo tek osnovano, ubrzano počinju rješavati probleme koji već dulje muče studente.

Jedna od već započetih inicijativa jest izmjena postojećeg Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama. Zakon bi trebao biti platforma za studentski aktivizam, predstavljanje i studentsko organiziranje te u tom smjeru treba početi s izmjenama postojećeg zakona koji ne kreira optimalne uvjete za što učinkovitiji i efektivniji razvoj studentskog aktivizma. Studenti se moraju više uključiti u procese kreiranja politike i donošenja odluka vezanih uz sustav visokog obrazovanja. Vijeće će u drugom kvartalu 2015. u suradnji sa svim ključnim dionicima sudjelovati u izradi novoga zakona – rekao nam je Kolesar. Dodaje da je u sklopu izmjena nužno zakonski definirati vijeće kao krovno predstavničko tijelo studenata veleučilišta i visokih škola koje predstavlja gotovo 25 posto studenata.

Jedan je od ciljeva i pozicionirati vijeće te studente stručnih studija na međunarodnom planu. Međunarodna suradnja s institucijama koje djeluju u visokom obrazovanju EU podrazumijeva zajedničke projekte s organizacijom EURASHE te članstvo Vijeća u krovnim studentskim predstavničkim organizacijama EU. Također, cilj je brendiranje visokoga stručnog obrazovanja koje bi trebalo biti kratkoročni pokretač gospodarstva, no preduvjet za to jest promjena stručnih naziva stečenih nakon diplomskoga specijalističkog stručnog studija. Naziv stručni specijalist nedovoljno je prepoznat na bilo kojem tržištu rada te diplomandima otežava kapitaliziranje znanja, tj. da pronadu posao u struci. Iako završetkom diplomskog studija na visokim učilištima u Hrvatskoj svi studenti stječu isti broj ECTS bodova, studenti stručnih studija zbog stečenog su stručnog naziva zakinuti u odnosu na studente sveučilišnih studija – ističe Kolesar.

U vezi s tom problematikom Kolesar smatra da je nužno povezati tržište rada s visokom obrazovanjem tako da se odrede i definiraju potrebe tržišta kako bi se studijski programi mogli modificirati i prilagoditi radi postizanja veće zaposlenosti mladih. Mladi treba omogućiti bolju poduzetničku klimu u kojoj ostvarivanjem vlastitih ideja sami mogu napraviti prve poslovne korake. Suradnja s resornim ministarstvom je dobra, smatraju u Vijeću.

S Ministarstvom obrazovanja, znanosti i sportsa, posebice pomoćnicom ministra Ružicom Beljo Lučić, od početka vrlo dobro surađujemo, kao i s ostalim mjerodavnim ministarstvima, a nedavno smo dogovorili produljenje i jačanje suradnje s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje. Također trenutačno revidiramo strateška partnerstva s Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom obrtničkom komorom, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, portalom posao.hr te HR centrom, kako bismo zajedno intenzivirali povezivanje visokog obrazovanja i studenata s tržištem rada – kaže Maro Alavanja, voditelj Ureda za odnose s javnošću Vijeća.

Nakon preuzimanja predsjedničkog mjesta bivši zamjenik Kolesar ističe da je Vijeće odlično posloženo i da ima dobre temelje ostvarene brojnim suradnjama, a sada ga sada čeka bitka za osiguravanje sredstava za normalan rad. Glavni je prioritet Vijeća osigurati financijsku stabilnost kreiranjem vlastitog modela financiranja. Iako je Vijeće protekle dvije godine funkcioniralo bez proračuna te dokazalo svoju transparentnost i angažman, trenutačno je radi postizanja planiranih ciljeva nužno pronaći legitiman i transparentan model financiranja. Kako su prema binarnom sustavu visokog obrazovanja stručni studiji bliže tržištu rada, odnosno njihovim glavnim akterima, vjerujemo da možemo računati na potporu i suradnju samoga gospodarstva i njegovih dionika – smatra Kolesar.

Iako mnogi u Hrvatskoj zazivaju europske fondove kao veliku priliku za financiranje upravo ovakvih projekata, u Vijeću pristup tom novcu još nemaju. Nadaju se da će promjenama zakona dobiti pravnu osobnost i da će moći aplicirati za novac iz fondova. Projekti i kvalitetni ljudi sad im nisu problem.

S obzirom na to da Vijeće još nije definirano zakonom te nema pravnu osobnost, u ovom trenutku ne možemo iskoristiti mogućnosti koje pružaju fondovi EU. Vjerujemo kako će se pokrenutom inicijativom izmjene Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama u kratkom razdoblju omogućiti nacionalnim predstavničkim organizacijama studenata da apliciraju za razne natječaje koji uključuju potporu iz fondova EU. U skladu s tim, dok se ne stvore potrebni preduvjeti, međunarodna suradnja temeljit će se na ostvarivanju i održavanju odnosa s međunarodnim korporacijama i resornim institucijama – zaključio je Kolesar.

Vijeće se u kratkom vremenu pozicioniralo kao jedan od ključnih dionika za studente, a ostvarili su i važne pobjede za sve studente. Ponajprije se to odnosi na zdravstveno osiguranje svih redovitih studenata, bez obzira na to s kojeg sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole dolazili, te pristup domovima za sve studente. Pred novim su predsjedništvom nove bitke kako bi dodatno unaprijedilo studentski standard, ali i omogućilo bržu integraciju studenata u posrnulo gospodarstvo.