IL GUERCINO U MUO-u Još jedna vrhunska izložba na dar

Talijani su dobro procijenili da će ekskluzivna izložba djela Giovannija Francesca Barbierija, poznatijega kao Il Guercino, u Hrvatskoj biti shvaćena na najbolji način – kao svjetlo baroka.

Italija je jedna od rijetkih europskih zemalja koja Hrvatskoj kao novoj europskoj članici ustupa vrhunske izložbe kao dar talijanske vlade. Tako je u ovu našu gospodarsku pustopoljinu podcrtanu političkim la-krdijaštvom prenesena iz grada Centa (koji je 2012. porušio potres i sad se obnavlja) u Muzej za umjetnost i obrt izložba ‘Guercino, svjetlo baroka’ s 35 izvanrednih slika i fresaka jednoga od najvećih talijanskih baroknih slikara. Talijani su dobro procijenili da će ekskluzivna izložba djela Giovannija Francesca Barbierija, poznatijega kao Il Guercino, (Cento, 1591. – Bologna, 1666.) u našoj zemlji biti shvaćena na najbolji način – kao svjetlo baroka.

Veliki majstor Guercino je već kao dječak pokazivao slikarski talent kad je oslikao zidove svoje kuće u Centu. Veći dio života proveo je u Centu nedaleko od Bologne, zatim u Rimu i Bologni gdje se do majstorstva razvilo njegovo slikarstvo velikih sakralnih tema s figurama u krajoliku i detaljima arhitekture. Oltarne pale i freske skinute sa zidova i prenesene na platno rukama restauratora koje sad gledamo u MUO-u daju naslutiti vrsnost majstora koji je veliku pozornost pridavao povijesnim i literarnim heroinama, mučenicama i proročicama ili Bogorodici obasjanoj majčinskom ljubavlju koje je slikao za samostansku crkvu Sv. Duha i župnu crkvu u Centu.

Slikar Ludovico Carracci dao mu je 1617. kompliment riječima da je njegovo slikarstvo čudesno, da je mladić rođen u Centu veliki crtač i još bolji kolorist čija djela treba vidjeti. Bila je to sjajna preporuka, a zna se da je u Guercinovu radionicu dolazio i slavni Velázquez. Umjetnik koji se nikada nije oženio slavio je žensku ljepotu, svece i pustinjake, portretirao je više nego uspješno vojvode i bankare. Prema naručiteljima se ponašao kao spretan trgovac koji živi od svojega slikarstva, a za svoj rad imao je precizan cjenik. U mladim danima cijena za figuru bila je manja od 25 škuda za sliku ‘Sv. Albert i Sv. Franjo mole Bogorodicu od Karmela’, naslikanu 1618. za Cento, te 30 škuda po figuri – što je naplatio za poznato ‘Oblačenje sv. Vilima’, remek-djela iz 1620. koje se čuva u Bologna.

Dok se restaurira zgrada u Centu gdje je dom Guercinovih umjetnina, izložba će neko vrijeme putovati svijetom. U Muzeju za umjetnost i obrt može se razgledati do 31. siječnja iduće godine.