Težište poslovanja u 2015. bit će na profitabilnosti

Ovo je prva cijela poslovna godina otkako je Hrvatska ušla u EU. Kakve je promjene u primjeni propisa i poslovanja donijela? – Promjene? Ništa što bih mogla navesti kao važno za poslovanje. Promjene Zakona o radu kozmetičke su prirode, kao i sve do sada. Umjesto da se poslodavcima olakša raskidanje ugovora o radu na neodređeno, dobili smo još jednu beznačajnu promjenu povezanu s ugovorima na određeno. Rekla bih da u takvim zakonskim okvirima nitko ne profitira, ni poslodavci, a niti su zaštićeni zaposlenici.

Kako ste odgovorili na konkurenciju koju je donijela EU? – Još odgovaramo na konkurenciju, a rezultate ćemo vidjeti za otpričite godinu dana. Hrvatsko je tržište premašeno za sve i vrlo će se brzo selektirati i presložiti. Dogodile su se znatne promjene koje će na nas utjecati više godina i još su u tijeku. Pojavila se konkurencija iz susjednih zemalja koje nisu članice EU, a pokušavaju pronaći svoj put do EU preko Hrvatske. I neke druge tvrtke iz EU došle su u Hrvatsku jer smatraju da imaju bolju pravnu zaštitu i sl.

Što je za vas značilo uklanjanje granica prema zemljama EU i istodobni odlazak Hrvatske iz Cefte? – Brži protok robe u izvozu u EU i uvozu iz njega, kraće vrijeme transzita, što je u današnje vrijeme optimizacije zaliha u lancu nabave vrlo važno. U posljednje vrijeme raste nam izvoz, što je rezultat rada pojedinih tvrtki koje su se dulje pripremala za ulazak Hrvatske na tržište EU. U jednom trenutku osjetili smo izlazak Hrvatske iz Cefte, ali sada se čini da se stabilizirao taj segment tržišta. Međutim, na tim tržištima roba koja se proizvodi u Hrvatskoj ili prodaje iz nje ima drugih problema. Tržište Cefte jest zanimljivo, ali ipak se dugoročno trebamo okretati tržištu EU, koje je mnogo profesionalnije i jednostavnije za poslovanje. Zemlje Cefte suočavaju se s jednakim problemima kao Hrvatska. Takvo je tržište slabo, financijski nestabilno i svaka promjena može značiti gubitak pozicija.

Osjetite li oporavak sektora transporta i logistike u Hrvatskoj? – Ne osjeća se. Hrvatska je premašena da bi profitirala ulaskom u EU. Regije u ovom dijelu EU presložile su se tako da se Hrvatska i Slovenija svrstavaju logistički u jednu regiju ili možda još BiH. Većina tvrtki prebacila se na ‘cross docking’ kako bi smanjila robne zalihe i povećala obrtaj kapitala. Dio regionalnih centara prešao je u Srbiju ili neke druge zemlje. Nažalost, u Hrvatskoj je nedostajalo stručnjaka koji su mogli predvidjeti takve procese nakon ulaska Hrvatske u EU i iskoristiti prednosti ulaska na to tržište te ostvariti dobit. To se nije dogodilo, zato su u hrvatskom slučaju izostali očekivani pozitivni pomaci nakon ulaska u EU.