Za konkurentnost na globalnom tržištu potrebno je jako inovacijsko okruženje za poduzetnike

Bez tradicije, to je stado koje nema pastira, ali bez inovacije jednostavno je truplo. Izgovarajući te riječi, Winston Churchill na umu je imao umjetnost, ali one su danas primjenjive i na poduzetništvo. Svijet se i u ovoj godini itekako promijenio – svjetski igrači traže nove partnere, one koji im svojom inovativnošću mogu donijeti veći profit. Shvatio je to i slovenski kralj madraca Sandi Češko, koji je, kako nam je ispričao, krizu iskoristio ne za ekspanziju, nego upravo za razvoj inovacija. Svoju pjenu za madrace ponudio je svjetskim proizvođačima stolaca, ali i autoindustriji. Kaže Češko da su pred autoindustrijom dva zadatka – digitalizacija i smanjenje tereta. Upravo u potonjem našao je svoju priliku i američkim i europskim proizvođačima automobila ponudio svoj proizvod, pjenu koja težinu sjedalica smanjuje 30 posto. A gdje se u cijeloj priči vide hrvatske tvrtke?

Kako smatra Goran Vlašić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, hrvatska poduzeća imaju na raspolaganju iznimno sposoban ljudski kapital, pristup svim svjetskim znanjima, uključena su u svjetske tržišne tokove. Dakle, nema razloga da ne budu globalno konkurentna svojim inovacijama – osim možda jednog: korporativne kulture poduzeća. – Stoga, poduzeća koja žele razvijati poslovanje na inovativnim projektima koji stvaraju novu vrijednost prije svega trebaju izgraditi inovacijski sustav te razviti kulturu globalne konkurentnosti, inovacije i poduzetništva – kulturu koja bezrezervno potiče stvaranje novih vrijednosti umjesto preraspodjele postojećih – priča Vlašić. Inovativnost i inovacije ključan su izvor stvaranja novih vrijednosti. Sve ostale aktivnosti samo preraspoređuju postojeću vrijednost – a ne stvaraju novu realnu vrijednost u gospodarstvu. Stoga, smatra Vlašić, svaka država trebala bi poticati inovacije, ali ponajprije stvaranjem okvira za poslovanje i poticanjem inovacijske kulture. Državne investicije u inovacije trebale bi biti isključivo u osnovna znanja, a poduzećima (i startupovima i etabliranim poduzećima) trebalo bi prepustiti da rade primijenjena istraživanja i komercijaliziraju znanje inovativnim, globalno konkurentnim projektima.

Iako su stanju u gospodarstvu ove godine dali čistu jedinicu, domaći poduzetnici, čini se, u budućnost svojih kompanija – vjeruju. HUP-ovo istraživanje o očekivanjima u 2015. godini tako pokazuje da čak 35,4 posto poduzeća vjeruje u svoju poslovnu pozitivu u 2015., ‘samo’ 23,3 posto njih u negativu. Pri tome su najoptimističniji poslodavci iz industrije (42 posto), u poduzećima srednje veličine (43,2 posto) i u sjeverozapadnoj regiji (57,1 posto očekuje bolje poslovanje). Nevjerojatnih 40,5 posto anketiranih tvrtki očekuje rast prihoda. Rast ulaganja predviđa ih nemalih 28,8 posto. Tri petine poduzeća očekuje povećanje izvoza, a trećina da će zadržati jednaku razinu izvoza (na najveći očekivani porast izvoza računaju velike tvrtke, njih 70,4 posto, i to iz industrije, 72,9 posto, i među tvrtkama koje posluju u sjeverozapadnoj regiji, 87,5 posto poduzeća).

Izvoz i inovacija formula je koje se drže i u Rimac automobilima. – Nikada nismo bili orijentirani samo na jedno tržište, za nas je tržište svijet. Kupci naših automobila zasad su na četiri kontinenta: Europi, Aziji, Sjevernoj i Južnoj Americi. Bicikle smo isporučili u više od 15 zemalja u svijetu. Smatram da je jedini spas za hrvatsko gospodarstvo orijentiranje na strana tržišta – kaže vlasnik te tvrtke Mate Rimac. Oni su do ove godine bili orijentirani na B2B poslovanje.

Ove godine osigurali smo investiciju namijenjenu razvoju vlastitih proizvoda te njihovom plasmanu na tržištu pa ćemo se u budućnosti više orijentirati na taj segment poslovanja. Trenutačno radimo na razvoju novog automobila, koji će biti predstavljen početkom 2016. godine. Smatramo da prodaja vlastitih automobila ima ogroman potencijal pa stoga radimo na nekoliko novih modela. Naravno, segment razvoja tehnologije za druge automobilske tvrtke i dalje ostaje aktivan – kaže Rimac te za ožujak iduće godine najavljuje novitete koje rade za poznatog proizvođača supersportskih automobila. Slične mantre o osvajanju novih tržišta drže se i u PharmaSu. – Smatramo da je osvajanje tržišta nužno. Hrvatsko i ona u regiji manja su tržišta, pa je za uspjeh određenih proizvoda nužno ići na mnogoljudnija. Već imate niz pozitivnih primjera iz naše zemlje gdje su kompanije iz naše, ali i iz drugih branši, uspješno plasirale razne proizvode na velika tržišta. Naša je strategija razvijanje niza vlastitih brendova i izlazak na velika tržišta. Naravno, prije toga nužno je etablirati i pozicionirati brend na domaćim tržištima – poručuje predsjednik Uprave PharmaSa Jerko Jakšić. Vjetar u leđa takvom razmišljanju daje i ‘nova’ uloga HBOR-a. Kako je njezin čelnik Vladimir Kristjan prije mjesec dana najavio, tri glavna cilja banke su potpora izvoznicima, olakšavanje pristupa sredstvima fondova EU i davanje potpore malim i srednjim poduzetnicima, koje je kriza najviše pogodila.

Komercijalne banke novca za kreditiranje izvoznika također imaju, a tvrde da knjigu ne sude samo prema koricama. – Smatramo da se potencijal poslovanja ipak, prije svega, veže uz potencijal poduzetnika jer ćemo i u najperspektivnijoj djelatnosti naići na poslovanje s ograničenim mogućnostima daljnjeg razvoja, ali i obrnuto, i u objektivno tržišno ugroženim granama postoje proaktivni, inovativni poduzetnici koji su svojom upornošću i vizijom dokazali da postoje niše u kojima se mogu ostvariti i uspješni poslovni rezultati i velik investicijski potencijal – kažu u Erste banci. U RBA ističu da veću mogućnost dobivanja kredita imaju oni iz necikličnih djelatnosti, odnosno iz industrija čija prodaja ima nizu razinu elastičnosti potražnje. To su primjerice roba i usluge iz područja energije i informatike, prehrane te proizvodi i usluge iz područja farmaceutike. Financiranje startupova nerijetko se odvija i dijelom iz nekomercijalnih izvora, odnosno iz sredstava ili uz podršku proračuna središnje i/ili lokalne države. Nekomercijalno financiranje provodi se izravno putem poticaja i posredno putem programa HBOR-a, županijskih programa i slično. Posebno treba istaknuti ulogu HAMAG-a kao dodatnoga čimbenika u provođenju kreditiranja za poduzetnike početnike. Takva vrsta plasmana uglavnom se odobrava uz osiguranje iz jamstvenoga fonda HAMAG BICRO, što je upravo namijenjeno za podršku gospodarskim aktivnostima za razvoj početnika. Treba dodati i da važnije projekte kod startup-pravnih subjekata pokreću i veliki potencijalni kupci njihovih proizvoda, koji time provode vertikalnu integraciju njihovoga početka poslovanja. Nerijetko se upravo oni obraćaju banci za podršku početnicima, koji tako neposredno podržavaju financiranje budućih, odnosno startup-poduzetnika. Kod pravnih subjekata još uvijek je najveća potražnja za kreditima u funkciji održavanja tekuće likvidnosti, a, kako kažu u RBA, mala i srednja poduzeća i dalje će biti najstabilniji dio potražnje za kreditima banaka. – Uostalom, oni su istinski pokretači gospodarstva – naglašavaju iz te banke.

A što je s onima koji se tek planiraju upustiti u poduzetničke vode? Mate Rimac kaže da je upornost najvažnija. – Uvijek napominjem da je ideja samo jedan posto projekta. Tek kada krenete u posao javljaju se prepreke i problemi. Važno je biti uporan i nije bitno koji posao radite, ali radite ga najbolje što se može. Biti najbolji u svom području ono je što će vas isticati i donijeti napredak – Rimčev je recept, koji kaže da se, kao ni Češko, ne oslanja previše na državu. – Preveliku financijsku podršku nikada nismo očekivali, ali to nas stavlja u prilično nepravedan položaj prema drugim proizvođačima u autoindustriji jer ako samo pogledate da je Tesla Motors na početku dobio podršku od države od pola milijarde dolara onda postaje jasno da smo u nepravednom tržišnom položaju – objašnjava Rimac. Rimac automobili zasad su dobili dva manja nepovratna poticaja od MINGO-a i BICRO-a te kredit od HBOR-a i jamstvo HAMAG-a, koji su im pomogli prebroditi razdoblje potrage za investitorima. – Prijavljivali smo se i ove godine za poticaje, ali nismo ih dobili, što nas veseli jer to znači da u Hrvatskoj postoje mnoga perspektivnija poduzeća od našeg – zaključuje Rimac.

Jakšić iz PharmaSa za buduće poduzetnike ima ohrabrujuću poruku, iako je svjestan da je teško ostati pozitivan u situaciji kad već godinama nema gospodarskog rasta. – Onima koji ulaze u poduzetničke vode preporučio bih da ipak pozitivno gledaju prema budućnosti jer takvo stanje ne može vječno trajati. S druge strane iznimno je važno da detaljno istraže tržište, osiguraju potrebna sredstva za razvoj i imaju razrađen poslovni plan. Ako je priprema održena dobro, onda će i poslovanje biti uspješno – zaključio je Jakšić.