Home / Financije / Zatezne kamate

Zatezne kamate

Cijena dugova u Hrvatskoj dvostruko je viša nego u Austriji. U Austriji se zatezne kamate izračunavaju tako što se na osnovnu kamatnu stopu, koja se stalno preračunava, dodaje osam posto. U Hrvatskoj je dodatak iznad osnovne kamatne stope također osam posto, ali se tomu prihraja eskontna stopa koja je već dugo sedam posto.

Načelno je uvijek moguće ugovoriti primjenu domaćeg ili bilo kojeg stvarnog prava. Pritom to ne treba činiti na-pamet, nego poznavajući bitne okolnosti i predviđajući što bi se od sklapanja ugovora pa dalje moglo događati. Tu je jedna od najvažnijih stvari moguće zakašnjenje dužnika. U tom slučaju veoma je važno pitanje zateznih kamata koje su u Hrvatskoj praktično od osamostaljenja do danas iznimno visoke, a od 1. siječnja 2008. jednake su i za domaću valutu i za onu stranu. Kada se razlika u stopi zateznih kamata između domaćeg i stranog prava prihodi višegodišnjem razdoblju tijekom kamata (od pada u zakašnjenje pa do isplate), u pravilu će se raditi o velikoj razlici koju će vjerovnik izgubiti, a dužnik dobiti. Jedan od primjera je i austrijsko pravo, koje pokazuje koliko su naše zatezne kamate napušane i koliko je dug skuplji, a bitan je i zato što su austrijski partneri među najčešćim i najvažnijim poslovnim partnerima hrvatskim poduzetnicima te su pritom i u poziciji nametnuti austrijsko pravo.

Glede pitanja visine zateznih kamata primjenjuju se relevantne odredbe austrijskog Zakona o poduzećima (UGB) kada je riječ o odnosu dvaju poslovnih subjekata. Popratnim zakonom o europskom pravosuđu (BGBl I 1998/125) eskontna stopa Austrijske narodne banke (OENB) zamjenjuje osnovnu kamatnu stopu. Od 1. siječnja 1999. osnovna kamatna stopa odgovara visini prema posljednjem eskontnoj stopi 1998. Zatezne kamate u poslovima između poduzeća koji su zaključeni prije 16. ožujka 2013. obračunavaju se u skladu s čl. 352 UGB (u vezi s čl. 906 st. 25 UGB) koji je stupio na snagu u trenutku zaključivanja pravnog posla. Stopa zateznih kamata prema čl. 352 UGB iznosi 8 posto iznad osnovne kamatne stope. Pritom je za iduće polugodište mjerodavna osnovna kamatna stopa koja vrijedi posljednjega kalendarskog dana polugodišta (čl. 352 reč. 2 UGB). U skladu s podacima OENB-a osnovna kamatna stopa u Austriji 30. lipnja 2008. iznosila je 3,29 posto; 31. prosinca 2008. 1,88 posto; 30. lipnja 2009. do 31. prosinca 2012. bila je 0,38 posto, a od 30. lipnja 2013. do 30. lipnja 2014. 0,12 posto.

Lako je uvidjeti da je dodatak iznad osnovne kamatne stope jednak kao i kod nas (8 posto), ali u hrvatskom pravu tome se prihraja eskontna stopa koja je već dosta dugo sedam posto (pa je zbroj 15 posto), a u austrijskom pravu od 2008. (kada su se kod nas zatezne kamate izjednačile bez obzira na valutu, znači da i za CHF vrijedi isto) prisutan je stalni pad od 3,29 pa do aktualnih -0,12 posto). Nije teško izračunati da će samo ta stavka na razini nekog dugovanja koje se naplati nakon desetak godina (a to je u hrvatskoj praksi dosta često) razlika između primjene hrvatskog i austrijskog prava biti otprilike dvostruka, a kada se zna da će u tom razdoblju iznos zateznih kamata premašiti glavnicu, stvari postaju još ozbiljnije. Slično vrijedi i za druga strana prava, pa je to važnije da se ni slučajno ne donosi odluka o prihvaćanju stranog prava prije nego što stručnjaci (po mogućnosti i odvjetnik i financijski savjetnik) daju svoje (preporučljivo u pisanom obliku i maksimalno konkretno) mišljenje odnosno savjete.