24 Najvažnije promjene u poreznim propisima od 1. siječnja 2015.

Država se ne drži maksime da je dobar porez onaj koji je jednostavan i koji se ne mijenja. Opet se uvodi niz poreznih noviteta, koji nisu beznačajni, ali nemaju nit vodilju smislenog paketa. Naša porezna stručnjakinja Marija Zuber izabrala je 24 porezne promjene najvažnije za poslovanje poduzetnika u 2015.

Hrvatskom poreznom svijetu, pjesnički rečeno, samo mijena stalna jest. Baš kao prošle godine, čeka nas i ove. S prvim danom 2015. na snagu stupa nekoliko poreznih novina, poput izmjena u plaćanju PDV-a, uvjeta za iskorištavanje porezne olakšice za reinvestiranu dobit, oporezivanju dohotka, uvodi se oporezivanje kamata na štednju i još štošta. Izmjene su nužne, to je činjenica, ali ostaje vječni problem: njihova učestalost, nelogičnost, nedorečenost ili neusklađenost s ostalim zakonima. To, malo je reći, jako iritira poslovni svijet. Osim toga, što je možda još važnije, izmjene pokazuju da još ne razmišljamo drukčije i da ne slušamo ‘mrvicu’ pametnije od nas. Primjerice, Alberta Einsteina koji je davno rekao da način razmišljanja koji nas je doveo u stanje u kojem jesmo ne može biti način razmišljanja koji nas može izvesti iz tog stanja.

Problem je u proizvodnji. Uzmimo primjer štednje. Jasno je da siromašni pozdravljaju uvođenje poreza na kamate. Međutim, je li to u interesu Lijepe Naše, sasvim je drugo pitanje. Ekonomist Guste Santini napominje da je cilj svake nacionalne politike realizacija društvenog proizvoda. Kada se pojave viškovi štednje koju nije moguće na razini zemlje ‘potrošiti’ ili izvesti, nastaju problemi deflacije, smanjenje gospodarske aktivnosti, povećanje nezaposlenosti itd. U zemljama koje imaju kronični deficit problemi prevelike štednje jednostavno ne postoje. Upravo suprotno, postoji problem male proizvodnje.

Prema tome, nije problem u štednji, već u proizvodnji. Oporezivati štednju znači odlučiti se na vječni život na dug. Međutim, živjeti na dug znači smanjenje blagostanja za iznos plaćenih kamata na kredit, servisiranje duga. Tako će Hrvatska za nekoliko kuna poreznih prihoda dramatično pogoršati ionako tragično stanje gospodarstva – tvrdi Santini koji promjeni poreznog sustava daje negativnu ocjenu.

Naime, u uvjetima dramatične porezne presije poreznim reformom možemo smatrati samo one promjene koje će imati za posljedicu smanjenje porezne presije na makrorazini. Ostalo su samo priče. Dokaz su tome promjene u oporezivanju dohotka.

Smanjenje porezne presije građanima učinjeno je nauštrb lokalne uprave i samouprave, koja će smanjenje svojih prihoda nadoknaditi bilo povećanjem drugih poreza, bilo cijenama komunalnih naknada. Posebno valja uočiti rentijerski prirez na dohodak o kojem se ne piše, a moralo bi jer je to porez u korist spavaonica, kao što je to recimo Zaprešić, a na štetu Zagreba gdje teče gospodarska aktivnost. Dakle, bilo bi bolje da prirez pripada onoj jedinici lokalne samouprave gdje se vodi poslovna aktivnost – smatra Santini.

U HUP-u, s druge strane, ipak smatraju da je riječ o pozitivnoj promjeni jer povećava raspoloživi dohodak građana: Prema izračunu HNB-a, izmjene Zakona o porezu na dohodak građanima će ‘osloboditi’ oko 2,1 milijardu kuna, dakle oko 0,8 posto BDP-a. No u središnjoj banci očekuju da će se u potrošnju od tog iznosa ‘prelieti’ oko 0,3 posto BDP-a, a ostatak će vjerojatno poslužiti za daljnje razduživanje građana, ali i podmirenje novih ili povećanih poreznih ili komunalnih opterećenja kojima će jedinice lokalne samouprave pokušati nadomjestiti prihod bez kojeg ostaju izmjene u oporezivanju dohotka – smatraju.

Zadiranje u porez na dohodak posredno pomaže i poduzetnicima zato što barem malo podiže potrošnju, no vjerojatno im mnogo više znači izmijenjeni Zakon o PDV-u koji omogućava malim poduzetnicima da PDV više ne moraju platiti nakon ispostavljenih fakture, već će ga plaćati kada svoj proizvod ili uslugu i naplate, kao i da se visina godišnjeg prihoda za plaćanje PDV-a nakon naplate podiže s dva na tri milijuna kuna. Nepovoljne su za njih pak promjene vezane za PDV na zemljište pri kupnji nove nekretnine koje, ističu u HUP-u, teško mogu biti doprinos zaustavljanju recesije u dijelu građevinarstva koji se odnosi na visokogradnju. Restriktivne su i izmjene Zakona o porezu na dobit kojima se određuje da se porezne olakšice za reinvestiranu dobit odnose samo na onaj dio dobiti koji će se uložiti u dugotrajnu imovinu te ako poduzetnik zadrži ili poveća broj zaposlenih.

I dok Branko Roglić, vlasnik Orbico grupe, pozdravlja taj potez. Kaže da se uvijek zauzimao za to da se reinvestirana dobit ne oporezuje jer, dodaje, ona otvara radna mjesta koja onda plaćaju porez, dok Marija Munkačević, direktorica financija i računovodstva u Tim Kabelu, misli drukčije.

Donošenjem Zakona o porezu na dobit svim stručnjacima bilo je jasno da će ovako biti znatno smanjen priljev u proračun te da neće biti znatnijih investicija u dugotrajnu imovinu, zbog kojih sada Vlada objašnjava najavljenje izmjene, jer bi u uvjetima teške gospodarske krize investicije u dugotrajnu imovinu mogle presuditi većini gospodarstvenika. S druge strane, upravo je ova olakšica bila jedan od načina kako naučiti gospodarstvenike da s vlastitim kapitalom prebrode krizu. Uz najavljenje izmjene nema više mogućnosti da se reinvestirana dobit iskorištava kao obrtni kapital. Gotovo sigurno rijetki će iskoristiti ovu olakšicu, što znači opet oslobađanje prostora za punjenje proračuna – vjeruje Munkačević.

Ni konzultantu Željku Periću nije drago što se malo nakon uvođenja mijenja olakšica za reinvestiranu dobit i da se njega pita, on bi uvijek dao mnogo veći naglasak i mnogo atraktivniji paket stimulacija za ulaganja u pamet nego u beton. No pozdravlja promjene u porezu na dohodak, posebno u dijelu stvaranja prostora za povećanje neto plaće radnika te promjene u Zakonu o PDV-u koje idu prema olakšavanju položaja malih poduzetnika. Ono što bih mijenjao jest stopa PDV-a na usluge u ugostiteljstvu i turizmu koju, kaže, treba spustiti na razine da bu-

Trpimir Renić, predsjednik Uprave Cemexa Hrvatske, također pozitivnim ocjenjuje promjenu obveze plaćanja PDV-a, kao i promjene u uvjetima zapošljavanja te nastojanja da se stimulira zapošljavanje mladih osoba. No napominje da zakonska regulativa u ovom području još nije dovoljno fleksibilna da bi ovakve promjene utjecale na veću dinamiku na tržištu.

Najvažnije je da se ukupno porezno opterećenje na rad i poslovanje smanji kako bi naša poduzeća, jedina koja stvaraju novu vrijednost, bila konkurentnija na tržištu. Nije rješenje smanjiti porez na dohodak, a s druge strane sotradan dignuti prirez, komunalnu naknadu ili nešto drugo. Jasno je kako bez reforme javne uprave i porezne reforme Hrvatska ne može očekivati brz oporavak, ali takva promjena mora biti utemeljena na podacima, trendovima, istraživanjima te strateški i dugoročno planirana da bi donijela uspjeh – upozorava Renić.

Njegov je dojam, a nije daleko od istine, da je hrvatska porezna politika utemeljena na trenutačnim, taktičkim potezima, bez dugoročnoga sustavnog promišljanja te da je vrlo često instrument zadobivanja naklonosti birača. Razočaran je što nisu poduzete konkretne reforme.

Premalo je učinjeno u vezi s poboljšanjem ulagačke klime. Pravna nesigurnost, birokratska složenost, neujednačena rješenja različitih razina poreznih vlasti i neprestana promjena regulatornog okružja nisu privlačni stranim ulagačima, a preveliki troškovi države na svim razinama kroz poreze, prireze, razne doprinose, parafiskalne i druge naknade opterećuju gospodarstvenike. Porez na dobit, primjerice, zajedno s porezom na dobit po odbitku jedan je od najviših u Europi, što destimulira ulaganja – iznosi Renić.

Perić napominje da mnogo veću važnost u odluci investitora ima stabilnost poreznog sustava od malo više ili niže stope poreza na dobit ili nekoga drugog davanja. Zato je važno da ova porezna reforma bude cjelovita, poručuje, da je se ne mijenja tijekom niza godina te da to poslovnoj javnosti zakonodavac jasno iznese. Dakle, zaključno, pravila igre, kad je riječ o porezu, moraju se znati za dulje plansko razdoblje (sve normalne zemlje imaju bar 10 godina isti porezni sustav) jer dobar porez jednostavan je porez i onaj koji se ne mijenja. Ali zato je krajnje vrijeme da se država počne mijenjati i drukčije razmišljati.