Imamo toliko ugovora za izvoz u 2015. da ćemo ih možda čak teško realizirati. Prije nekoliko dana potpisali smo ugovor s turskom tvrtkom i svaki dan stižu nam upiti iz Europe.
-
Kako komentirate ovu akciju i to kako je u njoj prošao Čermakov Crodux? Smatram da bi kontrole naftnih derivata trebale biti i češće, iako je gorivo u Hrvatskoj, općenito gledajući, kvalitetno. Svi mi kupujemo gorivo na svjetskom tržištu, čak i Ina, a za njegovu kvalitetu odgovara proizvođač ili dobavljač. Vidjeli smo da je na određenim crpkama utvrđeno da je točka filtrabilnosti bila −13 Celzijevih stupnjeva, a trebala je prema pravilniku od 1. prosinca biti −15. Međutim, vrijeme je toplije i svi oni koji su točili gorivo neće imati ama baš nikakve štete, a ako je točka filtrabilnosti bila −13, onda je to prema propisima prekršaj. Ali Crodux je jaka tvrtka, jer je to zapravo bivši OMV Hrvatska, imaju kvalitetno gorivo i treba vidjeti što se tu dogodilo, možda se nova zaliha koja je imala propisanu filtrabilnost pomiješala sa starom.
-
Jesu li inspektori testirali i Petrolovo gorivo? Jesu.
-
I? Ne znam još rezultate, ali se i ne bojim za njih.
-
Koliki je Petrolov tržišni udio u Hrvatskoj? Približno se kreće oko 15 posto u maloprodaji, ali znam da je Petrol na drugome mjestu iza Ine. Ove godine očekujemo da ćemo imati pet milijardi kuna prometa.
-
Siguran sam da se u budućnosti neću orijentirati na drvnu industriju, a što će biti, moram prije svega vidjeti sa svojom obitelji.
-
Kruže priče da vam je bivši ministar financija Slavko Linić bio velika potpora u sklapanju poslova s državnim tvrtkama, riječkim, s Podravkom. Je li vam njegovim odlaskom izmaknuto tlo pod nogama? Ma ne. Linić je bio vrlo aktivan SDP-ovac, a ja nisam član nijedne stranke. Kad se družimo, vrlo rijetko razgovaramo o politici, a ne družim se s njim zato da bih dobivao povoljnije aranžmane. S Podravkom sam radio i prije nego što je on postao ministar, a bio sam u toj tvrtki baš prije neki dan i obnovili smo ugovor. S njome rade sve naftne tvrtke zato što i Podravka plasira svoje proizvode na benzinske crpke. Te priče nemaju veze s istinom!
-
Je li vam onda prijateljstvo s Linićem donijelo više štete nego koristi? Pa ne znam, nisam to analizirao.
-
Pri prodaji preostalog udjela 2012. dogovorio sam se s Upravom u Ljubljani da ostanem član Uprave do kraja 2016. Napravili smo zapravo nagodbu, ostao je i jedan broj radnika Uprave koji su ovdje u Rijeci i oni pokrivaju dio veleprodaje.
-
Je li odlazak razlog da se prebacujete u drvnu industriju? Ne. Bio je to više izazov. Ja jesam preuzeo dio drvne industrije u Ogulinu i bjelovarsku Česmu. No siguran sam da se u budućnosti neću fokusirati na drvnu industriju, a što će biti, moram prije svega vidjeti sa svojom obitelji.
-
Zanimljivo je da se Spačva uvijek pojavljuje u sjeni vaših preuzimanja. Primjerice, preuzeli ste u Ogulinu tvrtku Pavla Miljavca koji je bio dužan HŠ-u 20 milijuna kuna, a Spačva mu je bila sudužnik. Sada ste preuzeli bivšu Spačvinu tvrtku Česmu. Je li to koincidencija ili možda nešto drugo. Biste li kupili Spačvu? To sad prvi put čujem od vas. Ali neću kupiti Spačvu, kažem da drvna industrija nije moja orijentacija.
-
Kakvi su vam planovi s Česmom? Pogon je bio trošan. Sve smo ponovo elektrificirali, obnovili zgradu i sanirali sustav grijanja. Prije su bili ventilatori, sad smo stavili stropne radijatore da nema dizanja prašine, a nova je i hidrantska mreža, znači jednopunovo nova infrastruktura. Energetski sustav je potpuno nov, kupili smo novi kotao od 7,5 megavata.
-
Koliko ćete trebati radnika? Stotinjak za početak, a vidjet ćemo što će biti dalje. Imam neke planove za proizvodnju, no pričekajmo da prođe barem godina dana. Proizvodit ćemo elemente za troslojni parket koji će se finalizirati u Ogulinu. Zato smo i kupili Česmu jer za troslojni parket treba jako puno drvne mase koje, i to vrlo kvalitetne, ima u okolini Bjelovara. No nećemo raditi samo parket, jer za četvorni metar treba nam samo između 16 i 20 posto drvne sировine. Preostalih 80 posto želimo pretvoriti u biomasu.
-
Koliko ćete tu uprihoditi? Teško je sad reći, ali ćemo zaraditi na više načina. Drvo klase koju mi kupujemo jako je skupo i morali bismo imati visoku cijenu proizvoda iz ovih 20 posto sировine da bismo nadoknadili gubitak od 80 posto. U Europi se dosta traže briketi, peleti… Investirali smo u Ogulinu u tvornicu peleta, tehnologija je spremna, vrlo ćemo brzo početi s radom, a godišnje ćemo proizvoditi 25 tisuća tona peleta. Tržište je Italija, ali i ostatak Zapadne Europe, sve je osigurano. Instalirao sam i tehnologiju za preradu briketa i tu ćemo godišnje proizvoditi sedam tisuća tona. Znači, želimo već koru drva iskoristiti kao energent za stvaranje tople vode i pare za sušare, a ostatak drva za pelete i brikete.
U Česmi ćemo već iduće godine, s obzirom na to da imamo kotao od 7,5 megavata, napraviti kogeneraciju, postavit ćemo generator i proizvodit ćemo 1,5 megavata električne energije. Znači, sav višak energije iskoristit ćemo za proizvodnju struje, a onda će se toplja voda iskoristiti za sušare, pa imamo zatvoren ciklus.
-
Koliko su investicije vrijedne? U Česmi sedam milijuna eura, a u Ogulinu mnogo više. U Ogulinu će raditi oko 220 radnika.
-
Gdje planirate plasirati proizvode? Već imamo ugovore za izvoz i za 2015. koje ćemo možda čak i teško realizirati. Prije nekoliko dana potpisali smo ugovor s jednom turskom tvrtkom, a svaki dan nam stižu upiti tvrtki iz Europe. Ugovorili smo već prodaju s velikom švicarskom korporacijom Bauwerk koja to distribuira po Europi. Zatim radimo za trgovačku tvrtku Moland iz Danske, s austrijskim Scheucherom koja također kupuje, ali i proizvodi parkete. Scheucher radi godišnje više od milijun četvornih metara parketa, ali nemaju primarnu preradu, nego samo finalnu preradu za parkete. Mi ćemo im dijelom prodavati polugotove parkete, a dijelom i elemente za gotove parkete.
-
Znači, dijelom će se vaš gotovi parket prodavati pod markom Scheucher? Za ovo vrijeme, obilazeći i razgovarajući s ljudima u Europi, moram reći da sam shvatio kako je naših proizvoda kao brendova malo u Europi. Većina hrvatskih proizvođača radije proizvodi za europske. Tako proizvod i po nekoliko puta dobiva na cijeni.
