Ako Vladine mjere ne budu dovoljne, predložit ću prijevremene izbore

JOSIPOVIĆ: – Vjerujem da će građani razmišljati o tome da ovo nisu samo izbori za predsjednika države nego i za smjer zemlje u idućih pet godina. Vjerujem da žele demokratsku Hrvatsku u kojoj će građani imati veći utjecaj na političke procese, da žele gospodarski obnovljenu državu organiziranu u jake regije, da žele državu bez korupcije u kojoj će političke elite biti odgovornije. Svi oni koji to žele, glasovat će za moj program. Podsjecam, inicirao sam promjenu Ustava kojim je dokinuta zastara za zločine u pretvorbi i privatizaciji te za ratno profiterstvo. Više nitko tko je u korupciji ne može mirno spavati. U mojem su mandatu pokrenuti najvažniji antikorupcijski postupci i uhićeni njihovi akteri. Isto tako, predložio sam dvadeset mjera za olakšanje dužničke krize. Mnoge su prihvaćene, poput oprosta manjih dugova, zabrane ovrhe nad jednim stanom ili novi obračun kamata u potrošačkim kreditima.

GRABAR-KITAROVIĆ: – Ustavne promjene neće riješiti nikakve probleme, posebno ne one najteže, gospodarske. Upravo zato nudim konkretne mjere, ne apstraktno poput promjene ustava ili zakonodavstva; nudim rad, red, hrabrost, viziju, državništvo, sve ono što je potrebno da bi se država izvela iz krize. Trebaju nam hitne mjere, a ne godine prepisivanja zakona ili pisanja novog ustava. Hrvatska, koja je u teškoj gospodarskoj i socijalnoj krizi, za to nema vremena. Hrvatskoj ne treba novi ustav da bi predsjednica imala veće ovlasti. Predsjednica ima sve potrebne instrumente i mehanizme da bi provodila svoje Ustavom definirane ovlasti te snažno utjecala na sve važne društvene procese u Hrvatskoj. Pokretač rasta i razvoja mnogih europskih država, od baltičkih zemalja do Slovačke ili Irske, bili su zajedništvo i partnerstvo. Povezivanje znanosti i gospodarstva, poštovanje stajališta svih dijelova društva i pronalaženje zajedničkog najboljeg rješenja – to su bili važni elementi za pozitivne promjene, rast i razvoj gospodarstva. Upravo u tome vidim svoju ulogu kao buduće predsjednice.

JOSIPOVIĆ: – U uvjetima ovrha, nezaposlenosti, pesimizma razumljivo je da raste ogorčenje građana politikom i da je u takvu ozračju izborni rezultat Ivana Sinčića logična posljedica. Kao mlad čovjek dobro je detektirao probleme, no ponuđena su rješenja radikalna i uglavnom bez ustavnog i zakonskog utemeljenja. Glasači Ivana Sinčića iskazali su veliko nezadovoljstvo postojećim stanjem i snažnu želju za promjenama. Oni su ti koji, kao i ja, ne zagovaraju politiku aktualne vlade. Izgubili su svaku vjeru u aktualnu političku elitu koja nas je i dovela u ovakvo beznadno stanje. Odgovorno tvrdim da se neću brinuti za vlastiti rejting, nego za rejting države i položaj građana.

GRABAR-KITAROVIĆ: – Gospodarstvo je temelj moga programa. Pri tome kao predsjednica želim zastupati i interese takozvanoga malog čovjeka. Hrvatska nikad nije bila u dubljoj krizi, osiromašena i gospodarski uništena. Svima, od premijera, Vlade, predsjednika do Sabora i državne uprave, svim političkim čimbenicima u prvom planu moraju biti gospodarstvo i gospodarski oporavak. Ne postoji tema koja je trenutačno važnija. Svatko u svom segmentu može dati doprinos i biti dio mozaika važnog za postizanje cjelovitog rješenja. Više negoli ikad prije u povijesti danas je u svijetu politika zapravo ekonomija, odnosno gospodarstvo, a politički se ciljevi realiziraju gospodarskom politikom.

JOSIPOVIĆ: – Program ustavnih promjena koji nudim biračima nije kurtoazija. To je jedini konkretan program koji nudi zaokret u politici i gospodarstvu. Većina je dosadašnjih vlada uglavnom govorila o reformama, no problemi nisu riješeni. To znači da je polazišna točka pogrešna i da treba stvoriti temelje na kojima se može pokrenuti oporavak. Za oporavak gospodarstva i ujednačen razvoj Hrvatske, primjerice, treba ući u proces decentralizacije regionalizacijom. Gotovo šesto jedinica lokalne samouprave već godinama služi isključivo kao platforma za ‘uhljebljivanje’ podobnih političkih kadrova. Krajnji je trenutak da državu ustrojimo u pet do osam snažnih regija koje će imati ovlasti, veće odgovornosti, ali i kojima će ostajati više novca kako bi mogle usmjeravati razvojne procese na svom području. Zamišlite, primjerice, rascjepkanu Slavoniju kao jednu snažnu regiju! Može li itko politički odgovoran reći da je protiv toga? Nažalost, može, govore to HDZ i moja protukan didatkinja. Vode se pri tome interesima svojih ‘uhljeba’, a ne interesima Hrvatske.

JOSIPOVIĆ: – Kao predsjednik susreto sam se s potencijalnim investitorima i onima koji su pokušali investirati u Hrvatsku pa su na kraju odustali. Jedan od čestih razloga njihova investicijskog neuspjeha bilo je upravo neefikasno pravosuđe. U ustavnoj reformi koju predlažem nudim drugačiji odnos između Državnog odvjetništva i Vlade. Trenutačno stvari stoje tako da se pozicija DORH-a pokazala kao zapreka gospodarstvu jer se na svim razinama upravljanja, od lokalne do središnje države, pojavljuje strah od potpisivanja bilo kakvih odluka kako se ne bi jednom našli na udaru DORH-a. Čeka se njegovo mišljenje koje često obuhvaća ne samo legalnost nego i oportunost posla. A za takvu ocjenu DORH nema legitimnost. On kazneno ne progoni ljude za odluke iz njihove nadležnosti, nego za kriminal. Svatko tko nije u kriminalu, može i mora biti.

GRABAR-KITAROVIĆ: – Predsjednica ima ovlasti pokretati pitanja i iz onih resora za koje nije izravno nadležna. Sporost pravosuđa, neujednačenost sudske prakse i pravna nesigurnost također su bolne točke sustava koji mora postati učinkovitiji. Pravna nepostojanost jedna je od većih zapreka investicijama, ako ne i glavna, i to ne samo stranima – zbog čega sve slabije kotiramo kao poželjna država za izravna strana ulaganja – nego još više domaćima. Prisjetimo se da je Poglavlje 23., koje govori o pravnoj usklađenosti s EU, među posljednjima zatvoreno, što samo potvrđuje da i dalje moramo ustrajati na napretku na tom području.

GRABAR-KITAROVIĆ: – O timu gospodina Josipovića koji spominjete najbolje govori podatak da je Hrvatska na dnu Europske unije prema svim gospodarskim pokazateljima. Zamislite, 12 tromjesečja zaredom pada stopa BDP-a, stopa nezaposlenosti veća je od 18 posto, broj blokiranih građana premašio je broj blokiranih tvrtki, građani su sve siromašniji, broj gladne djece sve je veći… Trebam li još nabrati? Iako bih mogla… Upravo je u mandatu predsjednika Josipovića deložirano najviše ljudi od početka hrvatske samostalnosti. Zašto se u Hrvatskoj ne iskorištavaju prilike? Zašto se u proračunu režu pokretači rasta, ulaganja u poduzetničke, poljoprivredne i znanstvene razvojne projekte? Najviše se režu i usporavaju projekti financirani iz fondova EU. Zamislite, na tome Vlada štedi: ove će se godine čak 1,2 milijarde kuna manje od plana izdvojiti za sufinanciranje projekata EU. Naime, planiraju se realizirati u vrijednosti od samo 1,7 milijardi kuna. U isto vrijeme uplaćuje se 3,8 milijardi kuna u europski proračun. Zašto je Europska unija pretvorena u trošak umjesto da se iskoriste prilike?

JOSIPOVIĆ: – Više od osam mjeseci govorim o ustavnoj reformi i kad se sve ogoli, zapravo govorim o gospodarstvu. Gospodarskog razvoja nema bez strukturnih reformi, koje su moguće samo s pomoću Ustava. Dakle, kad govorim o Ustavu, govorim o gospodarstvu, investicijama, otvaranju radnih mjesta, zapošljavanju, ostanku mladih ljudi u Hrvatskoj… Rješavanje tih problema smisao je ustavnih promjena na kojima inzistiram.

JOSIPOVIĆ: – Iskustvo kohabitacije s drugom političkom opcijom već imam. Kad sam prvi put izabran za predsjednika, surađivao sam s vladom koju je vodila premijerka Jadranka Kosor. Nastojao sam to činiti konstruktivno i kao partner jer ustavni položaj predsjednika države nije da bude oporba vlasti. Kad je na izborima pobijedila Kukuriku koalicija, jednako sam nastavio surađivati s vladom premijera Milanovića. I s HDZ-ovom i s SDP-ovom vladom imao sam i nesuglasica na raznim područjima. I jednoj i drugoj vladi nudio sam inicijative za rješavanje različitih problema. Sadašnjoj sam vladu prije godinu i pol predložio paket od dvadeset mjera za olakšavanje dužničke krize građana. Dugo je trajalo, ali neke od mjera koje sam predložio ipak se počinju primjenjivati. Uvijek sam u početku nailazio na otpore u Vladi, već na samu ideju da se predsjednik ‘miješa u probleme koje bi trebala rješavati Vlada’. No kad bismo došli do dobrih rezultata, svi bi bili zadovoljni.

GRABAR-KITAROVIĆ: – Više sam puta naglasila da ću nakon inauguracije inicirati sjednicu Vlade i zatražiti očitovanje premijera Milanovića o mjerama za pokretanje gospodarstva i izlaska iz krize. Ako procijenim da one nisu dovoljne, predložila ću raspisivanje novih parlamentarnih izbora. To ne znači da ću ih nužno tražiti, najprije treba razgovarati s premijerom, pokrenuti dijalog, vidjeti što Vlada konkretno planira poduzeti u posljednjih godini mandata na suzbijanju recesije. No ako nema rješenja, ako Vlada ne može Hrvatsku izvući iz krize, onda ne možemo dopustiti da se nastavi gospodarska agonija. Mogu surađivati sa svima koji žele bolju Hrvatsku.

GRABAR-KITAROVIĆ: – Ponavljam, tražit ću raspisivanje novih parlamentarnih izbora. To ne znači da ću ih nužno tražiti, najprije treba razgovarati s premijerom, pokrenuti dijalog, vidjeti što Vlada konkretno planira poduzeti u posljednjim godinama mandata na suzbijanju recesije. No ako nema rješenja, ako Vlada ne može Hrvatsku izvući iz krize, onda ne možemo dopustiti da se nastavi gospodarska agonija. Mogu surađivati sa svima koji žele bolju Hrvatsku.

JOSIPOVIĆ: Podsetio bih da su u vrijeme kad sam predlagao da se u Ustav ugradi odredba o nezastarijevanju ratnog profiterstva i pretvorbeno-privatizacijskoga kriminala sve političke stranke bile protiv toga. Na kraju su shvatile da je to u interesu Hrvatske i ta je odredba ušla u Ustav. Na temelju te odredbe dogodili su se najveći antikorupcijski postupci, uhićeni su i osuđeni vrlo visoki politički dužnosnici. Vrlo brzo nakon što mi građani povjere nov mandat namjeravam i službeno uputiti prijedlog ustavnih promjena u Sabor kako bi se pokrenula procedura. Ako za to i ne dobijem potporu stranaka, moj će saveznik biti narod. Zatražit ću od građana da prikupimo potpise i referendumom zatražimo promjenu Ustava. Uopće ne sumnjam da će me u tome poduprijeti.

JOSIPOVIĆ: Ozbiljnije promjene neće biti moguće bez konsenzusa i upravo zbog toga stalno i pozivam na politički dijalog. Ustavna reforma kao način za provedbu strukturnih reformi, ali i kao preduvjet za gospodarski oporavak, ujedno je prilika za postizanje tog konsenzusa. Već smo godinama svjesni da se velikom brzinom vozimo prema zidu i da moramo nešto napraviti da u njega ne udarimo. Ustavna reforma koju nudim upravo je taj snažni amortizer.

GRABAR-KITAROVIĆ: Nije problem u novcu kojeg nema, nego u novcu koji imamo u državnom proračunu, ali neprimjereno trošimo. Pogledajmo najsježiji primjer ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić koja je potrošila 120 tisuća kuna nepotrebnim se koristeći Vladinim zrakoplovom, ali i mnogo drugih primjera poput skijanja, ljetovanja, nabave luksuznih vozila i mnogih sličnih troškova iz proračuna. Još je tragičnije što u 2014. nije iskorišteno više od 11 milijardi kuna iz fondova EU koji su nam bili na raspolaganju, zato je normalno da je u takvim okolnostima cjelokupan teret poticanja rasta gospodarstva pao na državni proračun koji grca u deficitu i ne može pokrenuti rast. O tome ću ozbiljno razgovarati na početku mandata.

GRABAR-KITAROVIĆ: Devalvacija kune isključivo je u nadležnosti HNB-a, a takozvana interna devalvacija, koja u praksi znači smanjivanje javne potrošnje, u nadležnosti je Vlade. Cilj je i jednog i drugog izbora, i devalvacije valute i interne devalvacije, postići konkurentnost Hrvatske na međunarodnome tržištu. HNB je više puta dosad potvrdio da će braniti kunski tečaj bez obzira na to što dio ekonomske javnosti misli da je precijenjen jer bi jednostrana devalvacija zbog devizne klauzule mnoge naše građane i tvrtke dovela u poziciju da ne mogu vraćati kredite te bi vjerojatno prouzročila inflaciju, odnosno poskupljenja proizvoda. Podupirem to stajalište jer se to kompleksno pitanje ne može rješavati jednostranim mjerama. Hrvatska je prema pravilima EU u proceduri prekomjernoga deficit, što konkretno znači da moramo smanjiti deficit u proračunu, dakle i javnu potrošnju na maksimalna tri posto BDP-a, što je istodobno interna devalvacija. Treba dobro procijeniti uz pomoć stručnjaka koje će od raspoloživih mjera donijeti najveću korist i istodobno najmanje oštetiti građane i njihov već uništeni standard.

JOSIPOVIĆ: Za strukturne reforme promjenom Ustava.

JOSIPOVIĆ: Brojke nam ne govore u prilog i to je još jedan dokaz da je krajnji trenutak za dubinske promjene i napuštanje starih, potrošenih modela.

GRABAR-KITAROVIĆ: Očito je i njima dosta lažnih obećanja hrvatske vlasti u financijskom i ekonomskom smislu.

GRABAR-KITAROVIĆ: Izvrsno ste to primijetili i imate potpuno pravo, to je jedna od zadaća koje ću kao predsjednica shvatiti najozbiljnije. Unatoč drastičnom smanjenju predsjedničkog uređa koje sam najavila ojačat ću onaj njegov dio koji prati gospodarstvo i investicije. Posebno ću se oslanjati na vanjsko savjetodavno tijelo – Savjet za gospodarstvo – u kojem će biti dobrodošli svi gospodarski stručnjaci iz zemlje i svijeta koji znanjem i iskustvom volonteri žele pomoći Hrvatskoj da krene putem gospodarskog oporavka i rasta. Već mi se javljaju brojni vrhunski stručnjaci, a pozivam i sve vas da mi se pridružite u radu na tome.

JOSIPOVIĆ: Jedna je od najvažnijih zadaća predsjednika države otvarati vrata gospodarstvenicima. Na službenim putovanjima vrlo često vodio skupine poduzetnika zainteresiranih za ulazak na neko tržište. Neke naše velike tvrtke zahvaljujući tome ugovorile su vrijedne poslove na stranim tržištima.

JOSIPOVIĆ: Gospodarska je diplomacija ključan dio diplomacije, to je jedna od prvih obveza dužnosnika prema svojoj državi. Danas su premijeri i predsjednici u prvom redu promotori gospodarskih potencijala zemlje. Kao najveći svoj uspjeh u gospodarskoj diplomaciji navest ću pozicioniranje Hrvatske kao energetskih vrata Europe. U razgovorima u Bijeloj kući s potpredsjednikom Bidenom, u Varšavi s predsjednikom Obamom te s kancelarkom Merkel u Dubrovniku, uz druge važne razgovore, pozicionirao sam Hrvatsku, u suradnji s Vladom, kao nikad prije. NLG terminal Krk postao je jedan od prioriteta Europske unije.

GRABAR-KITAROVIĆ: Kao buduća predsjednica bit ću sukreator vanjske politike, koja mora biti u službi gospodarskoga jačanja Hrvatske. Aktivna vanjska politika može pomoći u privlačenju investicija i boljem pozicioniranju naših izvoznika na inozemnim tržištima. Osobno ću biti prva hrvatska gospodarska diplomatinja čija će inozemna putovanja prije svega biti usmjerena na gospodarska pitanja. Iskoristit ću snagu svog položaja i utjecaja za promidžbu hrvatskoga gospodarstva, privlačenje ‘greenfield’- i ‘brownfield’-investicija te otvarati vrata hrvatskim gospodarstvenicima u svijetu.

GRABAR-KITAROVIĆ: Uvijek razmišljajući o interesima Hrvatske te prijateljskim i kvalitetnim bilateralnim odnosima s te dvije države. Uvijek treba zaštiti hrvatske izvoznike i neumorno ću im u tome pomagati.

JOSIPOVIĆ: Hrvatska je članica EU i ta činjenica određuje i naše vanjskopolitičko djelovanje, što, naravno, ne znači da nemamo pravo i na samostalno djelovanje. Kad je riječ o gospodarskim temama, podsjetio bih na nedavnu izjavu američkog potpredsjednika Joea Bidena koji je rekao da Hrvatska može postati energetsko čvorište EU, što znači da SAD promatra naš prostor s velikom pozornošću. Hrvatska i Rusija također imaju otvoreni i prijateljski odnos. Mnogi ruski turisti dolaze na hrvatski Jadran i dobrodošli su gosti. To je golem investicijski potencijal i svakako treba uspostavljati suradnju na tom području.

GRABAR-KITAROVIĆ: Bit ću prva hrvatska gospodarska diplomatinja. Iskoristit ću snagu svog položaja i utjecaja za promidžbu hrvatskoga gospodarstva, privlačenje investicija te gospodarstvenicima otvarati vrata u svijetu.

JOSIPOVIĆ: Danas su premijeri i predsjednici u prvom redu promotori gospodarskih potencijala zemlje. Kao najveći svoj uspjeh u gospodarskoj diplomaciji navest ću pozicioniranje Hrvatske kao energetskih vrata Europe.