Devizne pričuve HNB čuva kredibilnost zemlje s 12,5 mld. eura

Središnja banka lani je na deviznom tržištu intervenirala samo jednom, prodavši bankama 240 milijuna eura.

Dugo već nitko od ekonomista nije potegnuo pitanje međunarodnih pričuva HNB-a i što bismo sve s njima mogli. Nije bilo ni pretjeranih (ni prema učestalosti ni prema iznosu) deviznih intervencija na tržištu kako bi se očuvala vrijednost kune, pa su pričuve već neko vrijeme izvan fokusa javnosti. Iako bi s obzirom na sve veći pritisak na otplate dugova (EU kontrola deficita) i sve veću opterećenost kamatama itekako trebale biti. Zašto? Zato što su one, strogo knjiški precizirano, ‘inozemna imovina koja je pod kontrolom i na raspolaganju monetarne vlasti u svrhu izravnog financiranja neravnoteže u bilanci plaćanja te neizravnog reguliranja neravnoteže putem intervencija na deviznom tržištu radi utjecaja na tečaj te u ostale svrhe’. Njima se, dakle, jamči međunarodna likvidnost zemlje, točnije njegova kredibilnost prema međunarodnoj zajednici (čitaj: kreditorima!) i lakši pristup međunarodnim tržištima kapitala.

Odlično. Imamo li kredibilnost? Imamo! Prema HNB-ovim posljednjim podacima u studenome prošle godine pričuve su bile 12,47 milijardi eura (od toga je 12,11 milijardi u devizama, a 359 milijuna eura specijalna su prava vučenja). Za usporedbu, u studenome 2013. bile su 12,86 milijardi eura (od toga su 346 milijuna bila specijalna prava vučenja), dakle bile su manje za 394 milijuna eura, dijelom i zato što je 2014. HNB intervenirao na deviznome tržištu samo jednom – prodavši bankama 240 milijuna eura. Koliko je još deviza prodano/kupljeno Ministarstvu financija i Europskoj komisiji, znači će se kad HNB objavi kako je u 2014. upravljao međunarodnim pričuvama (u 2013. neto otkup od Ministarstva iznosio je 625 milijuna eura, čime je u optjecaju pušteno 4,7 milijardi kuna). Većina je neto pričuva, 60-ak posto, uložena u obveznice raznih država pa u vrijednosne papire međunarodnih financijskih institucija (gotovo deset posto).