Država i dalje propisuje nepovjerenje u gruntovnicu

Investitor pri kupnji nekretnine mora provjeriti je li bila u društvenom vlasništvu jer u tom su slučaju zemljišne knjige nevjerodostojne. Tako će biti najmanje još dvije godine.

Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisa, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedine u njihovim neravnopravnim sporovima s glomaznom državnom upravom.

Državi i HFP-u 137,4 milijuna kuna. Tada su otac i sin tvrdili da su nekretnine kupili u dobroj vjeri i s povjerenjem u zemljišne knjige. Doduše, uspjeli su dobiti bitku protiv države jer je lani u ožujku Općinski građanski sud u Zagrebu donio nepravomoćnu presudu da im država taj novac mora vratiti. Slijede nove pravosudne bitke do pravomoćnosti presude i čak i ako napokon pobijede, ostaje činjenica da su Kordići morali dvaput platiti te nekretnine, Vićanu i državi, i da su se za to morali povlačiti po sudovima nekoliko godina.

Da povjerenje u zemljišne knjige za nekretnine u bivšem društvenom vlasništvu nije bilo suspendirano, Kordići su mogli bez problema nastaviti ulagati u turistički kompleks. Takvih nekretnina, koje su doduše kasnije privatizirane ili su dodjeljivane čas jednoj razini vlasti, čas drugoj, nije malo. Svaki bi budući investitor morao obratiti pozornost pri kupnji nekretnine je li bila u društvenom vlasništvu. Jer očito je da će proći 20 godina od izglasavanja Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a da još uvijek nemamo povjerenje u zemljišne knjige. Još sredinom prošle godine poslali smo upit Ministarstvu uprave smatrajući da će rok biti prolongiran, ali iz Ministarstva je stigao odgovor da nema takvih naznaka. Zašto je rok ipak opet prolongiran, ovaj put od Ministarstva nismo dobili odgovor. Nažalost, tako je pravna nesigurnost ulagača u Hrvatskoj ostala aktualna. Lani smo u ovoj rubrici predvidjeli da će rok biti prolongiran, a to isto očekujemo i za dvije godine.

Drugim riječima, ako ste kupili nekretninu koja je cijelo vrijeme bila u privatnom vlasništvu i ako nečeg nema upisanog u zemljišnim knjigama, investitor se ne treba bojati naknadnih aspiranata na tu nekretninu. Kako smo rekli, s nekretninama u bivšem državnom vlasništvu to nije slučaj, odnosno, ista je stvar trebala vrijediti i za njih od početka ove godine, ali sve je odgođeno za dvije godine. Dobar je primjer sudbina Josipa Kordića i sina mu Borisa, koji su od dubrovačkog vijećnika i privatnika Pere Vićana 2005. kupili udjele u Vrtovima sunca. No ispostavilo se da država također polaže pravo na Vrtove sunca pa je Sanaderova vlada zabranila gradnju apartmana i hotela te su Kordići nagodbom 2008. isplatili.

Iako iz Ministarstva uprave nije stigao odgovor na naša pitanja, iz Nacrta izmjena i dopuna Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koji je minister Arsen Bauk predočio Vladi u studenom prošle godine, vidi se da je problem neukidanja suspensije povjerenja u zemljišne knjige zapravo nered u zemljišnim knjigama. One nisu usklađene sa stvarnim stanjem, pa je Bauk predložio da se rok ukidanja suspensije produlji za dvije godine, tj. do 1. siječnja 2017. U obrazloženju je naveo da ‘unatoč kontinuiranom napretku u sređivanju zemljišno-knjižnog sa stvarnim pravnim stanjem na nekretninama, ovaj proces još nije dovršen’, ali je u istom dokumentu poručio ministrima i premijeru Zoranu Milanoviću da vjeruje da se do tada može srediti stanje. To se, inače, u Hrvatskoj govori već gotovo dvadeset godina.