Home / Ostalo / Inflacija hostela

Inflacija hostela

Broj hostela u dvije se godine utrostručio. Iako se zimi još ne zatvaraju, posluju na rubu isplativosti. Umjesto dampinga trebalo bi smještajne kapacitete kategorizirati i usmjeriti prema specijaliziranim turističkim nišama.

Ko ste ostali bez posla, a imate veći stambeni prostor u Zagrebu koji ne možete prodati, nemojte ga nikako pretvarati u hostel! To je, naime, bio čest poduzetnički potez u zadnje dvije godine, kad se broj hostela u Zagrebu utrostručio – s 15 na 46. Porast broja noćenja ni blizu ne prati taj trend. Najbolji pokazatelj disbalansa je i pad cijene smještaja u svim vrstama kapaciteta – od soba i apartmana do hostela i hotela s pet zvjezdica, što je posebno izraženo zimi kada su ‘mrtvi’ mjeseci. Borba za svakoga gosta nemilosrdna je, a kreveta je previše. Iako se zimi još uvijek ne zatvaraju, hosteli posluju na ivici isplativosti, a predsjednik udrugе hostelijera grada Zagreba Niko Skrivaneli ističe da situacija neće biti bolja u dogledno vrijeme.

Popunjenost samo 23 posto – Potencijalni novi vlasnici ulaze u veliki rizik jer hostela je na tržištu možda i previše. Ulagatelji moraju znati da im je potrebno oko 33 tisuće kuna po krevetu incijalnog ulaganja, a hostel je isplativ ako ima 50-ak kreveta. Novi igrači misle da vlasnici ne žele konkurenciju, ali samo upozoravamo na brojne probleme na koje mogu naići – kaže nam Skrivaneli.

Među hostelijerima pojavila se inicijativa da se ograniči broj hostela prema uzoru na Barcelonu, koja ih ima 99, a novi se mogu otvarati jedino uz kupnju licence ili kada se jedan objekti zatvori. A treba znati da Barcelona na godinu ima čak 10 puta više noćenja nego Zagreb. Alarmantan je podatak da je popunjenost zagrebačkih hostela na godišnjoj razini samo 23 posto, a u prva tri mjeseca ove godine mizernih 13 posto prema podacima zagrebačke turističke zajednice.

Smatramo da bi kratkoročno trebalo ograničiti rast broja hostela i apartmana te dozvoliti rast od pet do 10 posto na godinu na trenutačnu osnovicu kreveta. To bi sačuvalo imovinu i spriječilo financijski kolaps građana koji nisu dovoljno informirani, a smatraju da jesu. Savjetovali bismo ih koliko je potrebno uložiti po krevetu kako bismo ih upozorili da se izlažu velikom poslovnom riziku ako premašuju brojku. Također ih je potrebno informirati o cijenama na toj lokaciji i očekivanoj popunjenosti. Privremena mjera trebala bi trajati do godinu ili dvije, dok se ne stabilizira tržište – smatra Goran Osredečki iz Chill out hostela.

Ipak, nije jedini problem bujanje smještaja, već su to i siva i donekle crna ekonomija. Preko aplikacije Airbnb svi mogu oglasiti svoj smještaj bez kategorizacije i na taj način dodatno rušiti cijenu.

Za početak pomoglo bi suzbijanje sive ekonomije jer nekategorizirani jeftini smještaji mnoge tjeraju na damping, što je utrka na kratke staze. Svi oni koji se ozbiljno bave ovim poslom znaju da je najvažnije održavanje kvalitete, što podrazumijeva nemale troškove. Nastavi li se pak veći rast ponude od potražnje, cijene će još više padati pa bi se moglo dogoditi da se Zagreb nađe vrlo visoko na ljestvici gradova s najnižom cijenom smještaja u Europi, a predznak jeftine destinacije nikome ne donosi previše koristi – ističe Danijela Čavlović, predsjednica Zajednice obiteljskog turizma za Grad Zagreb pri HGK i vlasnica prvoga zagrebačkog bed&breakfast Studija Kairo.

Zagreb u prosjeku ima 3500 noćenja na dan, a kreveta je u svim vrstama kategoriziranog smještaja više od 11 tisuća. Samo omjer tih podataka govori da je riječ o iznimno rizičnom ulaganju jer popunjenost za isplativost treba biti veća od 50 posto.

Za razliku od drugih metropolija, Zagreb nema nijedan svjetski poznati lanac hostela, što prema Skrivanelijevom mišljenju dovoljno govori o tržištu. Oni jednostavno nemaju interes za ulazak na zagrebačko tržište, koje je dovoljno zasićeno i nema mjesta za velike igrače. Također ne očekujemo otvaranje velikih hostela s više od 200 kreveta kao što su recimo u Berlinu. Sad moramo sjetiti svi zajedno i napraviti internu kategorizaciju koji je hostel za što. Neki su za mlade, neki za sportske grupe, neki su deluxe hosteli s privatnim sobama… i na taj način boriti se za klijente. Ali ne međusobno dampingom, već pokušati privući goste iz Beograda, Budimpešte, Beča u Zagreb – ističe Skrivaneli.