Profit na sankcijama

Baš nijedan trgovački lanac nije pojeftinio meso u skladu s padom proizvođačkih cijena, ponajviše svinjetine. Je li to prešutni dogovor i pitanje za Agenciju za zaštitu tržišnog natjecanja ili su takve cijene normalne jer proizlaze iz zakona ponude i potražnje?

Trgovci su gotovo jedini u Hrvatskoj imali koristi od sankcija Rusiji. Na mesu su zaradili velik novac, potvrđuju nam naši sugovornici, pogotovo na svinjetini. Domaći su trgovci iskoristili priliku zbog pada cijena te vrste mesa, ali potražnja ni izbliža nije toliko pala.

Budući da je Europska unija izvozila sedam posto svoje svinjetine u Rusiju, nakon uvođenja sankcija njezini su proizvođači doživjeli pravi mali šok. U vrlo kratkom vremenu povećale su se zalihe tog mesa, pa su europski proizvođači morali potražiti dodatne kanale da bi ih se riješili. Budući da su cijene padale, najviše su stradali proizvođači iz najsiremašnijih dijelova Unije, poput Hrvatske, jer se nisu mogli nositi s konkurencijom izvana. Doduše, treba reći da su sankcije Rusiji samo ubrzale već ionako povećani uvoz svih vrsta mesa u Hrvatsku. Prema podacima koje su nam dostavili, uvoz mesa je već više nego polovica ukupnog potraživanja.

Jer nije riječ o obrani demokracije i zaustavljanju despota, riječ je o tome da Amerika, preko EU, želi Ukrajinu u svome dvorištu. Moskva želi u dlaku isto. U borbi za Ukrajinu krije se i razlog pada cijena nafte (okej, pripomogla je i recesija/smanjena potražnja, ali recesija nije rođena baš sada) – Rusija polovicu proračuna puni prihodima od prodaje nafte, pri čemu se održiva računica vrti oko stotinu dolara po barelu. Treba li reći što za Putina znači 50 posto niža cijena? Očekivano, rubalj se strmoglavio, a kapital pobijegao u sigurnu luku – u švicarski franak. Ruski su bogataši i tvrtke navalili na financijsko utočište opteretivši ga s gotovo 151,5 milijardi dolara koliko je lani iznosio neto odljev kapitala ruskih banaka i poduzeća. Dva i pol puta više nego u 2013.!

Leptirov učinak u svome najraskošnijem izdanju (pojam iz teorije kaosa koji kaže da širenje leptirovih krila na jednome mjestu može izazvati orkanski vjetar na drugome kraju planeta). Ne samo da s leptirovim učinkom treba računati na duge staze – to bi, čini se, mogla biti nova normala – treba znati i predvidjeti tko će i gdje točno prvi zamahnuti krilima.