Najveći su problemi nedostatak stručnjaka i kašnjenje natječaja za fondove EU

Imali smo nesreću da je naša administracija u isto vrijeme morala pripremati dva programska razdoblja. Smatram da je glavni problem u Hrvatskoj manjak administrativnoga kapaciteta. Jednostavno nemamo dovoljno ljudi kvalificiranih za taj posao. Natječaj za mala i srednja poduzeća koji je trebao krenuti prošle godine neće biti otvoren najvjerojatnije do ožujka, a onaj za turizam još i kasnije. To poduzetnicima znatno remeti poslovne planove i neki koji se bave turizmom odlučili su na drugi način financirati svoje projekte jer ne mogu čekati sezonu, a neki su projekte prebacili za iduću. Oni koji mogu samostalno s bankama i HBOR-om financirati projekte ne čekaju, a oni čiji projekti nisu isplativi bez fondova EU izgubit će jednu sezonu.

Moglo se više, ali teško je kvantificirati koliko. Radimo i susrećemo se stalno sa zaposlenima u tijelima koja su zadužena za kohezijsku politiku EU u Hrvatskoj i znamo da se trude, ali jednostavno ih je često premalo. S druge strane, nije dobro obećavati nešto što se ne može ispuniti. Poduzetnici čekaju najavljenje natječaja, a oni kasne po nekoliko kvartala.

Osim otvorenih natječaja za infrastrukturu, u ovom smo trenutku u iščekivanju natječaja koji donose znatna sredstva. Smatramo da će natječaj za srednja i mala poduzeća, planiran u iznosu od oko 1,2 milijarde kuna, vratiti optimizam i otvoriti mogućnost rastu u poduzetništvu, posebice kad je riječ o proizvodnim tvrtkama. Najavljen je i veliki prvi natječaj za istraživanje, razvoj i inovacije, u iznosu 100 milijuna eura. Očekujemo da će se potkraj ove godine i u 2016. priča intenzivirati kako treba.

Interes je velik. Ono što možemo reći iz našeg iskustva s terena, a razgovaramo s malim, srednjim i velikim kompanijama u različitim sektorima, danas je svatko tko god može dobiti nepovratna sredstva zainteresiran za to. Imamo primjere nekih većih poduzeća koja bi išla u investicije i čekaju odobrenje od svojih principala u inozemstvu i bilo bi im jako dobro kad bi u svoj budžet mogla staviti milijun, dva eura iz fondova EU jer inače ti projekti neće dobiti zeleno svijetlo.

Velika poduzeća prema programu 2014. – 2020. mogu dobiti nepovratna sredstva za investicije u područjima istraživanje i razvoj, energetska učinkovitost/obnovljivi izvori energije te, uz neke ograde, i u ICT-u. Mala i srednja poduzeća mogu dobiti sredstva u gotovo svim područjima. U PwC-u trenutačno radimo tzv. preliminarnu analizu za financijske instrumente EU u RH za Europsku investicijsku banku (EIB), koju je angažiralo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU (MRRFEU). Riječ je o revolving instrumentima, dakle povratnim, a ne nepovratnim sredstvima. Za nepovratna sredstva znaju svi, a za ta povratna malo se zna, a idu iz iste omotnice iz fondova EU i to u četiri područja – istraživanje i razvoj, energetska učinkovitost, broadband u područjima gdje nema komercijalnog interesa i razvoj gradova. Riječ je o kreditima s povoljnom kamatnom stopom, duljim grace i/ili razdobljem povrata kredita, povoljnim garancijama koje bi u bankama mogle služiti kao kolateral, pa čak i o vlasničkoj glavini. Tek smo počeli s time, a projekt će trajati više mjeseci pa je u ovom trenutku teško preduzirati o tome kakvi će biti rezultati analize.

Teško je davati ocjene jer smo na početku sa strukturnim i investicijskim fondovima EU. Jedini ozbiljniji natječaj za poduzetnike od oko 30 milijuna eura bio je potkraj 2013. godine. Bilo je 130 prijavljenih, a 1,6 milijardi vrijednosti projekata odnosilo se na proizvodnju, 871 milijun kuna vrijednosti projekata bilo je prijavljeno u turizmu. Od toga je hotelima odobreno 113 milijuna kuna, a proizvodnji ukupno 136 milijuna kuna. Maksimalne iznose potpore u turizmu ne bi trebalo smanjivati u sljedećem natječaju jer bi nam se moglo dogoditi da umjesto relativno većih projekata koji bi zaposlili više ljudi i utjecali na rast BDP-a iz turizma, možemo dobiti mnogo malih projekata koji zbog svoje prirode ne mogu postići takve učinke.

Vrlo često riječ je o administrativnim pogreškama u fazi prijave. Primjerice, ne napišete na kuverti ‘ne otvarati’ ili ne ispunite administrativne uvjete koji su navedeni na natječaju. To je stvar nepažnje. Ima jako mnogo dokumentacije i premda taj administrativni dio nije kompliciran mora se napraviti pažljivo i savjesno jer zbog takvih se banalnih pogrešaka pada u prvoj fazi postupka. Svakako, treba računati i na financiranje cijelog projekta, ne samo na nepovratna sredstva. Zna se dogoditi da poduzetnik stavi u svoj poslovni plan ono što mu banke neće dati. Primjerice, mogu se kombinirati sredstva HBOR-a i grantovi do maksimalnog intenziteta poticaja, ali onda poduzetnik u poslovnom planu koji nama donese na uvid stavi na cjelokupni iznos povlaštene HBOR-ove uvjete, što nije realno. Stoga je preporuka angažirati za pomoć savjetnika koji osim poznavanja fondova EU zna i financijski strukturirati projekt i poznaje uvjete na tržištu.

Potrebno je imati informaciju i resurse u pravo vrijeme, a svaki trošak konzultanta u konačnici opravdan je kada se dobiju financijska sredstva. Radimo većim dijelom na naknadu o uspjehu, koja ovisi o višini dobivenih sredstava. PwC je vodeći savjetnik Europske komisije i ostalih institucija EU poput EIB-a kao i zemalja članica. Za svoje projekte u Hrvatskoj koristimo se iskustvima PwC-a u ostalim zemljama, kao što je npr. Poljska. U projektu, kao porezni i financijski stručnjaci razmatramo sve poticaje, od poticaja EU, poreznih do HBOR-ovih poticaja.

To ovisi o raznim faktorima. Na primjer, građevinska dozvola obvezan je uvjet za turističke projekte gradnje i zbog toga je dosta projekata palo ili se nisu prijavili na prošlom natječaju. Nakon predaje prijave najčešće je potrebno više mjeseci do potpisa ugovora, ali najava je da će se ti rokovi skratiti. Priprema iziskuje dva do četiri mjeseca ozbiljnog rada za neki projekt, npr. gradnju hotela. Sve skupa uvelike ovisi i o tome koliko je projekt spreman.

Ovisi od grada do grada i županije. Javni sektor ima velike šanse u povlačenju novca iz fondova EU. Ono što mi radimo upravo je urbani razvoj, mobilnost unutar gradova, otpad pa do energetske učinkovitosti u zgradama. Zasad je najviše aktivnosti u pripremama projekata. Taj novac limitiran je i iskoristit će ga oni koji budu prvi spremni. A tome u prilog govori i činjenica da ima gradova koji imaju ljude koji se samo time bave.

Osim spomenutih velikih natječaja za proizvodnju, turizam i istraživanje i razvoj, koji će biti otvoreni do isteka sredstava, nakon čega očekujemo nove slične natječaje, najavljeni su i natječaji za IT sektor, za podršku poduzećima u uvodenju standarda i certificiranju te natječaji u energetskoj učinkovitosti. Što se tiče infrastrukture, vodni je sektor vrlo aktivan. U ovom programskom razdoblju Hrvatska ima na raspolaganju oko 10,7 milijardi eura, koje tek treba početi trošiti.