Odnos s Milanovićem

Kad će završiti idila i početi prva neslaganja. Svjetonazorske razlike između predsjednice države i predsjednika najjače stranke prilično su velike. Ne treba očekivati otvoreni sukob, pogotovo ne prije izbora, no dvoboju za politički teritorij već je diskretno počeo u pregovorima o ekipiranju predsjedničkog ureda, a zaoštrit će se osvoji li HDZ Banske dvore jer Grabar-Kitarović nijednom premijeru neće htjeti biti fikus.

Predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku, postane li premijer nakon sljedećih parlamentarnih izbora, neće biti lako surađivati s novom predsjednicom Republike Kolindom Grabar-Kitarović. Svjetonazorske razlike među njima prilično su velike, informacije koje smo dobili još više upućuju na to, a i oni koji bolje poznaju novu predsjednicu kažu da ne namjerava biti u Karamarkovoj sjeni.

Zapravo bismo mogli govoriti o svojevrsnoj kohabitaciji (situacija u kojoj izvršnu vlast dijele akteri koji su iz različitih ideoloških, stranačkih ili interesnih skupina) njih dvoje kao predsjednice i premijera. Doduše, visokopozicionirani član HDZ-a smatra da priče o potencijalnom sukobu između nove hrvatske predsjednice i predsjednika HDZ-a treba staviti u kontekst predizborne godine.

– Ovo je već četvrta pobjeda HDZ-a na izborima otkako je stranku preuzeo Karamarko, pa je to jasan signal sadašnjoj vlasti da mora nešto učiniti kako bi dobila sljedeće parlamentarne izbore. Njih dvoje sigurno će surađivati. Kandidatura Grabar-Kitarović, pa i sastavljanje lista za Europarlament, pokazali su da je s Karamarkom HDZ napravio prilično moderan iskorak. Riječ je o ženi, uz to obrazovanoj i s velikim iskustvom u diplomaciji i u međunarodnim organizacijama, pa mislim da je upravo Karamarko tomu najviše pridonio kao predsjednik stranke. Ne vidim razloga za sukob, a to što će Grabar-Kitarović biti predsjednica svih građana, nije u suprotnosti s HDZ-ovom politikom. Jednostavno se mora poštovati da u hrvatskom političkom spektru ima jednak broj konzervativnih i liberalnijih građana – kaže naš sugovornik.

Drugi sugovornik, također iz HDZ-a, koji je nakon pada Jadranke Kosor pomalo marginaliziran, ne isključuje mogućnost da Grabar-Kitarović i Karamarko dođu u otvoreni sukob, koji se, doduše, ne bi trebao dogoditi uskoro jer je u ovom trenutku ipak najvažnija pobjeda na parlamentarnim izborima. On potvrđuje da se njih dvoje baš ne vole te da su po kuloarima padale i teške riječi koje su usmenom predajom dolazile do onoga drugog, ali upravo u tome vidi zrelost nove HDZ-ove ekipe koja je spremna zažmiriti na nestašluke druge struje radi pobjede na izborima.

Drugim pak u tome ne vide zrelost, nego brak iz interesa, i misle da će zbog toga najvjerojatnije do izbora njih dvoje mnogo bolje surađivati. U tom smislu zadatak nove predsjednice bit će što više kljucati po mozgu aktualnog premijera Zorana Milanovića jer joj ovlasti predsjednice Republike ne ostavljaju veće mogućnosti, a takvo što ne isključuje ni dr. sc. Berto Šalaj, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.

– Iz nekih izjava nove predsjednice dalo bi se naslutiti kako svojim djelovanjem planira destabilizirati aktualnu vladu i na kraju izazvati prijevremene izbore. Međutim, ovlasti predsjednika države veoma su ograničene, zato ne mislim da djelovanje nove predsjednice može izazvati ozbiljniju krizu. Dok god aktualna vlada ima potporu parlamentarne većine, ne mora se bojati akcija koje će eventualno provoditi Grabar-Kitarović – kaže Šalaj.

No ima i drukčijih razmišljanja. U razgovoru s bivšim dužnosnikom Ministarstva vanjskih poslova koji je ondje radio u vrijeme ministra Mate Granića, kad i Grabar-Kitarović, rečeno nam je da bi ona mogla voditi zapravo miroljubivu politiku prema aktualnoj vladi, pod uvjetom da i premijer Milanović povuče ručnu u svojim izjavama o njoj. – Učinit će sve da surađuje s premijerom Milanovićem i neće se dati uvući u sitne igre između njega i Karamarka. Ona je sigurno osoba koja ima svoje ‘ja’ i ne namjerava imati ulogu fikusa – veli taj bivši zaposlenik Ministarstva.

Da nije osamljen u takvu razmišljanju, potvrđuju i riječi čovjeka bliskog novoj predsjednici. Prema njemu, ona će nastojati pomoći HDZ-u da dođe na vlast, ali Milanovića neće napadati samo da bi ga napadala. Povuče li Vlada neki koristan potez, poduprijet će to, no Milanoviću, osim što se netaktično ponio prema njoj, kaže sugovornik, na ruku ne ide ni to što Grabar-Kitarović doista misli da ova vlada loše radi. Ipak, moguća pohvala ovoj vladi mogla bi dignuti tlač Karamarku i njegovim najbližim suradnicima, što nju baš, kaže sugovornik, ne zabrinjava previše.

Informacije s terena potvrđuju te navode. Grabar-Kitarović i Karamarko nisu viđeni zajedno u javnosti nakon izborne noći, kad su pokazali privrženost jedno drugom. Već je to znakovito, bez obzira na to što je Grabar-Kitarović željela prije inauguracije riješiti i neke svoje privatne obaveze pa se nije stigla previše družiti sa stranačkim kolegama. Njih dvoje razlikuju se i prema vrijednosnim sudovima jer, primjerice, nova je predsjednica sasvim otvoreno u kampanji rekla da nema ništa protiv homoseksualaca, što je za Karamarkov dio HDZ-a gotovo bogohuljenje.

Osim toga, za razliku od svoga stranačkog predsjednika nije poticala ideološke podjele i nije se koristila Karamarkovom terminologijom o SDP-u kao neprijatelju Hrvatske, a nije joj padalo na pamet ni da tu stranku etiketira kao organizaciju koja je bila protiv osamostaljenja Hrvatske. Uostalom, i u svome pobjedničkom govoru zahvalila je svojim protukandidatima rekavši da svi žele dobro za Hrvatsku, što je, zapravo, bilo još jedno bogohuljenje prema shvaćanju velikog dijela HDZ-ovaca. Iako Karamarko smatra da je Josip Broz Tito bio zločinac, Grabar-Kitarović misli da je bio ‘samo’ diktator, ali i predsjednik koji je Istru i Kvarner vratio Hrvatskoj te vodio politiku nesvrstanosti.

Ti su primjeri bili javna manifestacija otpora Grabar-Kitarović prema Karamarku. Dodajmo tomu i podatak da je odbila u svoj izborni stožer prihvatiti neke ljude koje joj je želio poslati Karamarko. Prihvatila je samo Mladen Pavića, kojeg cijeni, a međunarodnog tajnika HDZ-a Miru Kovača formalno je prihvatila na čelu stožera, ali izvori bliski Grabar-Kitarović tvrde da mu nije dala ni da uđe u autobus tijekom kampanje. Bila je, kažu, odlučna u tome, što također pokazuje da prema Karamarku nema strahopoštovanja.

Unatoč svemu Karamarko i Grabar-Kitarović još trebaju jedno drugo. Politolog Šalaj veli da ne treba smetnuti s uma da nova predsjednica pobjedu može zahvaliti HDZ-u.

Pobjeda na nedavno održanim izborima prije svega je pobjeda HDZ-a, a tek onda i Grabar-Kitarović. Trenutačno mi se ne čini da bi ona mogla postati važniji politički čimbenik u zemlji ili u HDZ-u, no ne treba zaboraviti da institucija predsjednice države ima određenu težinu, zato ne bih potpuno otklonio mogućnost da u budućnosti pokuša razviti autonoman politički položaj – kaže Šalaj.

Mnogi smatraju da je takvo ponašanje Grabar-Kitarović bilo dio takvih dogovorene s Karamarkom kako bi se privukli birači centra. No mnogo je pokazatelja da takav dogovor nije postojao, nego da ju je Karamarko vrlo lako iskoristio kako da bi HDZ-u privukla te birače. Tu je ključ HDZ-ova uspona, kao i na dvama izborima za Europarlament kad je HDZ na listu stavio ljude iz svoje stranke koje se ne doživljava kao opake desničare. U tom je smislu Ruža Tomašić imala ulogu za onaj dio biračkog tijela HDZ-a koji je desnije orijentiran. Tu je Karamarko, bez obzira na to tko što mislio njemu, pokazao koliko je sposoban. No Grabar-Kitarović ne želi biti samo hostesa koja pozira uz dobar automobil da bi privukla kupce. Prema svjedočenju bivšega kolege s posla, vrlo je ambiciozna. – Želi biti uspješna predsjednica. Marljiva je, profesionalna, sposobna i okretna – priča.

Neki naši sugovornici smatraju da je njezin odnos prema Karamarku čak jednak kao prema Milanoviću. Zato će novi test za njihovu suradnju biti ekipiranje Ureda predsjednika. Mediji već spekuliraju da bi novi savjetnik za nacionalnu sigurnost trebao biti Karamarku bliski Josip Buljević. Karamarko je mnoge nekada visokopozicionirane stranačke članove marginalizirao, ali nije ih otjerao smatrajući da će ih tako lakše držati pod kontrolom. Donedavno je to bila i Grabar-Kitarović, koju je, doduše, marginalizirao još Sanader. No ona je prva koja se vratila na velika vrata i bez obzira na to što je Karamarku bila korisna, zabrinjavajuće je za njega što je nije mogao potpuno kontrolirati već ni u predizbornoj kampanji. U svakom slučaju, ako i ne bude žešćega javnog sukoba između predsjednice države i predsjednika najjače stranke, njihov tihi dvoboj za osvajanje političkog prostora već se nazire u ekipiranju predsjedničkog ureda.