Tržište rada i obrazovanja

Oni koji znaju nešto prodati i ugostiteljski radnici pobjednici su tržišta rada u Hrvatskoj. Iako bismo možda željeli da je struktura nešto drukčija u korist inženjera i nekih sličnih radnih mjesta, turistička sezona i kriza uvelike utječu na zanimanja koja se nalaze na tronu potražnje. Od radnika sa srednjom stručnom spremom tako su najtraženiji konobari, prodavači, kuhari, prodajni predstavnici te frizeri, što pomalo iznenađuje s obzirom na smanjenje potrošnje u recesiji. Kada je riječ o najtraženijim zanimanjima za visokoobrazovane ljestvicu predvode programer, knjižovođa, komercijalist i prodajni predstavnik.

Najveća ponuda i potražnja na portalu MojPosao zabilježena je u kategorijama prodaja (trgovina) – 20 posto svih oglasa i 18 posto svih životopisa, zatim turizam i ugostiteljstvo – 18 posto svih oglasa i 12 posto svih životopisa te administrativna zanimanja – 8 posto svih oglasa i 13 posto svih životopisa. Osim spomenutih zanimanja među najtraženijima u 2014. bili su i vozači kamiona. Prošle godine na portalu MojPosao objavljeno je više od 19 tisuća natječaja za slobodno radno mjesto, što je povećanje od 11 posto u odnosu na godinu prije. Što se traži i kakvi su trendovi na relaciji poslodavci – posloprimci? Na ovom portalu lani su poslodavci najčešće tražili kandidate sa srednjom stručnom spremom – u 50 posto oglasa srednja stručna sprema bila je uvjet za dobivanje posla. S druge strane, 55 posto posloprimaca kao stupanj obrazovanja navelo je srednju stručnu spremu. U 34 posto oglasa zahtijevala se visoka stručna sprema, a ista se navodila u 18 posto životopisa.

Kad je riječ o poznavanju stranih jezika, u 54 posto oglasa tražilo se da vladate stranim jezicima. U većini oglasa tražilo se napredno znanje engleskog jezika (57 posto oglasa), a osnovno poznavanje engleskog jezika tražilo se u 18 posto oglasa. Profesionalno poznavanje engleskog jezika navedeno je kao uvjet u 11 posto oglasa, dok su ostali jezici manje zastupljeni. U vezi s poznavanjem naprednog stupnja engleskog jezika, potrebe poslodavaca i znanje posloprimaca nisu u ravnoteži, kažu na portalu MojPosao, jer samo malo više od petine posloprimaca (23 posto) navodi napredni engleski jezik kao svoju vještinu.

I na portalu Posao.hr kažu kako je najveća potražnja za zaposlenicima u djelatnostima kao što su turizam i ugostiteljstvo (pogotovo prije i tijekom turističke sezone), trgovina, ekonomija i financije te administracija, a najčešće se traže osobe sa srednjom stručnom spremom. Među posloprimcima najtraženija su zanimanja kuhar, konobar, prodavač, psiholog, vozač, zavarivač, prevoditelj itd. Prošle godine na posao.hr objavljeno je, kažu, malo više od 20 tisuća oglasa za slobodna radna mjesta, što je na gotovo istoj razini u odnosu na 2013. – Ulazak Hrvatske u EU donio je samo velika očekivanja – nije bilo većih strateških investicija, nije se dogodio razvoj gospodarskog sektora koji je trebao otvoriti nova radna mjesta. Ne očekujemo prevelike promjene u ovoj godini jer tržište rada ovisi o mnogo faktora – stanju u gospodarstvu, birokraciji, investicijama, a budući da se na tom planu ne događa ništa važno, sumnjamo da će se išta promijeniti na tržištu rada – kažu na portalu posao.hr.

Prema njihovim podacima, najmanje se poslova nudi u djelatnostima kao što su građevina, arhitektonske usluge, umjetnost i dizajn, državna uprava itd. Iako se povećava broj oglasa u kojima se traže visokokvalificirane osobe, i dalje smatraju kako bi takvih oglasa trebalo biti više. S druge strane, poslodavci imaju teškoća pronaći kvalitetne zaposlenike u djelatnostima kao što su IT industrija (programeri su uvijek tražena profesija, no riječ je o maloj zajednici profesionalaca koja ne traži nove poslove jer su vrlo dobro plaćeni), a također uvijek se traže i magistri farmacije (pogotovo za rad u manjim sredinama).

Poslodavci više ne traže specijaliste za određeno konkretno područje, već osobe koje imaju razna znanja i koje su u stanju paralelno obavljati više različitih poslova. Smanjenje obujma posla u nekim odjelima otvara mogućnost da se redoviti posao zaposlenika usmjeri na više radnih zadataka. Traže se takvi iskusni i fleksibilni posloprimci, oni koji imaju radnog iskustva i koji se mogu odmah primiti posla i pridonijeti razvoju tvrtke – kažu na portalu posao.hr.

S obzirom na teško ekonomsko stanje u Hrvatskoj, odlazak radne snage u inozemstvo, pogotovo mladih visokoobrazovanih stručnjaka, očekivan je. Ondje su pak najtraženiji programeri, inženjeri, liječnici i medicinsko osoblje (medicinske sestre, fizioterapeuti itd.) koji su postali prototip novoga hrvatskog iseljenika. Na portalu MojPosao u 2014. objavljeno je 513 natječaja za radna mjesta u inozemstvu, što je isto kao i godinu prije. Gotovo tri četvrtine oglasa za inozemstvo odnosilo se na zemlje Europske unije (71 posto), i to najvećim dijelom na Njemačku. Izvan EU najviše je oglasa bilo za SAD i Rusiju. Najtraženija zanimanja u inozemstvu lani su, prema podacima portala MojPosao, bili programer, medicinska sestra, kuhar, njegovatelj te hotelsko osoblje.

Ulaskom Hrvatske u EU, iako tržište rada nije svuda (ni za svakog) potpuno otvoreno, dignuta je brana za snažniji odljev stručnjaka. Za zanimanja koja su deficitarna u Uniji, posebno Njemačkoj i Skandinaviji, vrata su širom otvorena. A s obzirom na neslavno treće mjesto koje Hrvatska drži po nezaposlenosti mladih, nakon Grčke i Španjolske, i velik broj visokoobrazovanih, radno sposobnih bez radnog iskustva koji pokušavaju pronaći bilo kakav posao, taj odljev može biti sve masovniji. Makar radili i poslove ispod svojih kvalifikacija. Trendovi u hrvatskom gospodarstvu, nažalost, ne upućuju na promjenu smjera.