Ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Zagreb dr. sc. Ivica Voloder vodi, kako kaže, prema broju polaznika apsolutno najveću obrazovnu instituciju u Hrvatskoj, a i šire. Ističe da gotovo 95 posto ukupnih prihoda Pučko otvoreno učilište Zagreb ostvaruje na tržištu, a od četiri do pet posto dobiva od Grada Zagreba za kulturu. Najveći su korisnici sami građani. U ukupnom prihodu, kaže Voloder, ono što sami građani ulažu u svoje obrazovanje deset je puta više od onoga što uloži država ili grad kako bi im pomogao. To je, kaže dr. sc. Voloder, porazno za hrvatsko društvo.
Koje obrazovne profile razvijate u Pučkom otvorenom učilištu? – Jednostavnije je odgovoriti na pitanje koje profile nemamo. Najveći smo, pratimo trendove i zahtjeve, stoga svake godine izbacujemo dvadeset, trideset novih programa. Trudimo se pratiti potrebe tržišta rada i izbaciti zanimanja koja će našim polaznicima omogućiti konkurentnost na tržištu rada. Naravno da sva zanimanja na tržištu ne prolaže jednako. Konkretno, imamo najveću srednju školu u Hrvatskoj koju pohađa više od tisuću polaznika. U njoj se provodi i prekvalifikacija za, primjerice, medijske tehničare, ekološke tehničare, tehničare nutricioniste kuhare, slastičare, turističko-hotelijerske komercijaliste. Tu je i odjel koji provodi sposobljavanja i usavršavanja s više od dvjesto različitih programa i zanimanja. Gotovo nema industrije i zanimanja koji kod nas nisu zastupljeni. Vrlo su zanimljivi polaznici i na tzv. sveučilištu za treću životnu dob. S projektima EU došli smo za hrvatske prilike na vrlo visoke razine, zbog sposobnosti i uspješnosti poželjan smo partner za mnoge institucije iz Unije. To nam je omogućilo da budemo izbirljivi, ne želimo biti partner bilo komu i za bilo što. Danas u projektu EU želimo biti njegov nositelj ili provoditelj jednostavno zato što onda na nas u njemu otpada veći dio kolača, odnosno novca.
Koje programe nudite polaznicima da bi mogli naći posao na tržištu rada? – Kad promatramo polaznike, kojih je nekoliko tisuća na godinu, uočavamo tužnu, svima zajedničku karakteristiku – većina je nezaposlena. Među tim nezaposlenima imamo tri vrste polaznika. Prva su skupina tzv. dropouts, ljudi koji nisu redovito završili srednju školu zbog različitih životnih okolnosti. Druga su skupina oni koji su završili gimnaziju, a nisu završili fakultet. Problem je što im gimnazija nije dala konkretno zanimanje i da bi se uključili na tržište rada, dolaze upisati neki od programa koji će im dati tzv. prvo zanimanje. Treća je skupina vrlo zanimljiva jer potpada pod sintagmu koju smo izmislili u Pučkome i koja glasi – reverzibilno obrazovanje. Naime, nakon što su završili neki od fakulteta i spoznali kako im ta diploma ne omogućava ništa na tržištu rada, ljudi dolaze k nama te s fakultetskom diplomom upisuju različite prekvalifikacije kako bi mogli otvoriti obrt i raditi u zanimanju koje se traži na tržištu, kao što su npr. kuhar nacionalnih jela, fizioterapeut, maser, njegovatelj…
