U Hrvatskoj smo se, uz iznimku švicarca, naviknuli na stabilne tečajeve. Umjesto toga trebali bismo imati na umu da su valute volatilne. Posebno američka. U ovom slučaju kompanije koje u dolarima kupuju robu ili uslugu na svjetskim tržištima itekako će negativno osjetiti rast dolara, ali izvoznici imaju priliku za rast ne samo na američkom nego općenito na dolarskom tržištu.
Kada je švicarski franak odletio pod nebo u jednome danu, što je proširilo paniku među svima koji su zaduženi u toj valuti, svi su se usredotočili na potez Švicarske narodne banke, a nitko nije vidio i promatrao jednu drugu valutu koja vreba iza ugla – američki dolar. Od početka godine dolar je ojačao u odnosu na kunu gotovo osam posto. Prosječnom Hrvatu, građaninu i poduzetniku, to vjerojatno ništa ne znači, kao ni činjenica da za jedan dolar danas mora izdvojiti gotovo 50 lipa više nego početkom godine.
No tečaj dolara i kune itekako je bitan. Utječe na sve koji imaju kredit denominiran u toj valuti, a prema podacima Hrvatske narodne banke u optjecaju je oko 140 milijuna dolara takvih kredita. Naravno, s druge strane takvo kretanje tečaja dolara i kune iznimno koristi svim štedišima u toj valuti. Podaci središnje banke pokazuju da sektor stanovništva ima 7,63 milijarde kuna denominirane u dolarama, a tvrtke 834 milijuna kuna.
No najjači utjecaj dolara je na naftu, odnosno cijenu naftnih derivata u Hrvatskoj. Iako se ne zna po kojoj cijeni naše naftne kompanije kupuju naftu i naftne derivate na tzv. mediteranskom tržištu, činjenica je da je upravo dolar odgovoran za kretanje cijene benzina na benzinskim postajama. Naime, u srpnju prošle godine cijena goriva u Hrvatskoj bila je na najvišim razinama u povijesti. Od tada, cijena naftne na svjetskim tržištima, a govorimo o cijenama barela naftne na burzama, pala je za 55 posto. Bazna cijena goriva u Hrvatskoj (ona bez PDV-a i trošarina) u tom je razdoblju pala 35 posto. Pribroje li se tome negativne tečajne razlike dolara i kune od 22 posto, jasno je da je završila era pada cijene goriva i da će osim cijene naftne dolar itekako imati ključnu ulogu u određivanju konačne cijene benzina u Hrvatskoj.
Promjene tečaja dolara imaju utjecaja i na Inino poslovanje. Budući da su cijene sirove naftne na tržištu izražene u dolarama, tečaj utječe na Inine rashode, a osim toga odnos kune i dolara jedan je od elemenata koji se uzimaju u obzir kod izračuna maloprodajne cijene naftnih derivata. Nadalje, promjene tečaja dolara utječu i na stanje duga i kredite koji su u dolarama, na način da jačanje dolara povećava stanje toga duga u kunama – kažu u Ini, ističući da na raspolaganju imaju razne instrumente za zaštitu od valutnih rizika.
Direktna trgovinska veze između Hrvatske i SAD-a relativno su skromne pa kretanje tečaja igra važniju ulogu kod sirovina, čije se cijene dominantno vežu uz dolar, prije svega naftu. U tom kontekstu, usprkos kretanju tečaja eura i dolara, dominira recentni trend pada cijene naftne na globalnom tržištu, a što se reflektira i na dinamiku prodajnih cijena derivata i podupire trenutačni deflatori trend – kaže Alen Kovač, direktor Ureda za ekonomsku istraživanja Erste banke, dodajući da trenutačno razilaženje monetarnih politika ECB-a i FED-a govori u prilog tezi određenog jačanja dolara u idućim kvartalima.
Dakle, kako sada stvari stojte, dolar i kuna nastavit će se kretati dosadašnjim smjerom. I povijest nas uči da je dolar valuta sklona velikim oscilacijama u gospodarskim ciklusima. Primjerice, 2001. godine za jedan dolar moralo se izdvojiti 8,5, a u nekim trenucima čak i devet kuna. Kratkoročno, prognoze kretanja tečaja eura i dolara uvelike će određivati različitost politika središnjih banka. Naime, solidan oporavak američkoga gospodarstva uza spuštanje stope nezaposlenosti na najnižu razinu u posljednjih šest godina unatoč prigušenim inflatornim pritiscima implicira početak ciklusa podizanja referentne kamatne stope. S druge strane, ECB je već na početku 2015. najavio uvođenje programa kvantitativnog popuštanja odnosno daljnjeg labavljenja monetarne politike s fokusom na kupnju državnih obveznica. Stoga se nastavljaju pritisci u smjeru pada tečaja eura i dolara – objašnjava Zrinka Živković Matijević, direktorica direkcije ekonomskih istraživanja RBA.
No aktualno slabljenje kune prema američkom dolaru neće imati znatnog utjecaja na kretanje ukupnog izvoza. Naime, oko 64 posto ukupnoga robnog izvoza Hrvatske realizira se prema članicama Europske unije, oko 21 posto prema članicama Cefe te oko dva posto prema članicama Efte, što čini približno 87 posto ukupne vrijednosti izvoza, koji se uglavnom naplaćuje u eurima. Izvoz u SAD je oko 2,2 posto ukupnoga hrvatskog izvoza, a u Rusiju tek neznatno više. Iako tečaj može pomoći, kažu u Zagrebačkoj banci, mnogo važniji čimbenik za izvoz u te zemlje je kvaliteta i potražnja za robom koju Hrvatska može izvoziti u te zemlje. S druge strane, dodaju u Zabi, treba pratiti učinak na naš uvoz jer su cijene energenata dominantno izražene u dolarama, a nafta i mineralna goriva su oko 20 posto našeg uvoza.
