Trendovi u telekomunikacijama

‘Big data’ ili ‘veliki podaci’ u Hrvatskoj su nalik na jetija: svi o njima govore, ali rijetko ih je tko vidio u poslovanju. Standardno skladištenje podataka još će dugo biti temeljni izvor korisnih informacija tvrtkama, no tehnologija ‘big data’, dakle tehnologija prikupljanja i obrade velikih količina podataka, već se pokazala vrlo korisnom u raznim branšama, od politike do biznisa i znanosti.

Svi naši sugovornici slažu se da njihova primjena u Hrvatskoj još nije potpuno zaživjela. Mario Jurić, ‘business intelligence’ (BI) konzultant u Megatrend poslovnim rješenjima, ističe kako se u praksi priča većinom svodi na pilot-projekte i istraživanje mogućih područja primjene i njihove izvedivosti. – U skladu sa svjetskim trendovima i kod nas su najdalje u uporabi velikih podataka otišle telekomunikacijske tvrtke i financijski sektor. U nekima od tih pilot-projekata sudjelujemo i mi, ali i interno razvijamo rješenja bazirana na Hadoopu te IBM-ovim i Oracleovim tehnologijama. U budućnosti očekujemo da će primjena tehnologija ‘big data’ zaživjeti u energetskom sektoru i državnoj upravi, gdje bi se tako moglo mnogo uštedjeti – tvrdi Jurić.

Milan Listeš, voditelj BI odjela u Adacti, slaže se da je ‘big data’ kod nas još u povojima. – Za sada se zbog svog opsega i kompleksnosti ti projekti većinom provode u industrijasma osiguranja, maloprodaje, komunalija i telekomunikacija. Najuspješnije tvrtke u većini regionalnih država dolaze upravo iz tih industrija i zbog veličine i zrelosti spremne su za projekte iskorištavanja velikih podataka, koji ipak zahtijevaju podršku na svim razinama upravljanja – objasnio je Listeš. – Važno je naglasiti da većina poduzeća u našoj regiji još nema potrebu za uporabom velikih podataka, ne zato što tako ne bi mogla unaprijediti poslovanje, nego zato što još i u ‘malim podacima’ u svojim transakcijskim sustavima imaju mnogo neiskorištenih informacija. Te tvrtke u sljedećim godinama kao ciljeve moraju postaviti maksimalno iskorištavanje osnovnih podataka koje već imaju u organizaciji te izgradnju analitičke kulture među zaposlenicima – naglašava Listeš, uz napomenu da vjeruje kako će buduće mnoga poduzeća uvidjeti korist od tehnologije ‘big data’ koja će pozitivno utjecati na različite aspekte njihova poslovanja.

I Dražen Oreščanin, predsjednik Uprave Poslovne inteligencije, budućnost svoje tvrtke vidi u analitici ‘big data’. – Smatram to nadogradnjom onoga čime smo se dosad bavili, samo je riječ o drugim tehnologijama i drugim tipovima podataka, i to na europskoj i svjetskoj razini. U Hrvatskoj se i dalje vidimo u segmentu velikih korisnika jer je ovdje analitika ‘big data’ tek u začetku i, realno, zasad osim nekoliko velikih tvrtki i banaka nema mnogo potencijalnih korisnika. Sve što radimo na području ‘big data’ radimo uglavnom na ‘open source’ platformama i svaki modul može se ugraditi u neko naše sljedeće rješenje ili funkcionirati samostalno u sklopu nečega drugog.

Davorin Capar iz NEOS-a naglašava da u domaćoj industriji informacijsko-komunikacijske tehnologije postoje tvrtke koje imaju rješenja i stručnost potrebne za uspješno uvođenje tehnologija ‘big data’ te da će te tvrtke uskoro stabilno rasti. – Vjerujemo da će se kod nas ove godine početi raditi na mnogo projekata utemeljenih na tehnologiji ‘big data’ pa s velikim nestrpljenjem očekujemo konkretne projekte koje će i ostalim industrijama pokazati zašto se ‘big data’ smatra jednim od ključnih tehnoloških područja u 21. stoljeću – zaključuje Capar.