27,48%

I imajući na umu da su se mnogi investitori 2009. opekli jer su izgubili velik novac koji su uložili u fondove, postavlja se pitanje mogu li i hoće li fondovski menadžeri uspjeti vratiti nekadašnje povjerenje. Naime, fondovi, pogotovo oni nižeg rizika kao što su obveznički i novčani, oblik su štednje. Naravno, ako ulagač ima veće sklonosti prema riziku, i ostale vrste fondova (mješoviti i dionički) mogu biti jako privlačne.

– S obzirom na gubitke iz 2009. razumljivo je da su klijenti koji su se tada opekli oprezni. Međutim, svijet ide dalje. Većina je dioničkih tržišta vratila gubitke još 2010. ili 2011. Tako se kao najbolji način da se vrate gubici od investiranja opet pokazalo da klijenti ostanu investirani – kaže Matej Modrovčić, član Uprave Hypo Alpe-Adria-Investa.

Ključna je, napominje Matej Modrovčić, kvaliteta. – Kvalitetna su se izdanja vratila i premašila pretkrizne vrhunce, a ona problematična i dalje su u borbi za povratak na početne pozicije. Dodatno, najbolji način za stjecanje povjerenja investitora jest da im se donosi profit, vrlo jednostavno. Dakle, fondovski menadžeri trebaju isporučiti prinos koji se od njih očekuje, i to na što dosljedniji način. Naravno da to nije jednostavno, no to je ono što klijenti traže – smatra Modrovčić. Neki su, kako bi vratili povjerenje ulagatelja, u posljednjih godinu i pol dana napravili znatne promjene u ponudi fondova.

– Većina naših klijenata ljudi su koji zbog svakodnevnih obveza nemaju dovoljno vremena za detaljniju edukaciju o financijskim tržištima. Glavna misao vodilja u promjenama bila je prilagoditi fondove našim klijentima. Zbog toga u dijelu fondova višega rizika više ne nudimo tradicionalne mješovite i dioničke fondove koji funkcioniraju na principu slagalice, već gotova rješenja. Investicijska strategija svih fondova pod upravljanjem Društva vrlo je konzervativna. Poseban naglasak stavlja se na upravljanje rizicima te se uspjeh svakoga pojedinoga fonda ne određuje isključivo ostvarenim prinosom, već prinosom s obzirom na preuzeti rizik – objašnjava Bojan Vuković, član Uprave Raiffeisen Investa.

Fondovi mogu vratiti povjerenje onoliko koliko dokažu da se drže načela racionalnog upravljanja portfeljem.

– To znači sektorsku i zemljopisnu diverzifikaciju vrijednosnih papira, kontrolu volatilnosti portfelja i odabir vrijednosnih papira koji nose pozitivnu premiju rizika. Isto tako, fondovi moraju ulagačima pokazati i dokazati da su svjesni porasta sistemskog rizika, čega smo svjedoci posljednjih godina, i da aktivno pokušavaju svesti taj rizik na dopustivu mjeru. Ulagacima je, čini se, važnije sačuvati novac, a tek onda u drugoj fazi pokušati ga oploditi.

Ne bi bilo dobro ni predugo čekati s ulaganjem u fondove, jer često je početni rast tržišta nakon dugotrajne stagnacije jako velik pa bi ulagači bili zakinuti za taj početni dobitak – napominje Žarko Buzuk iz OTP Investa. Stoga se postavlja pitanje kako odabrati fond. Na domaćem fondovskom tržištu postoje deseci fondova: dionički, mješoviti, obveznički, novčani. Deseci različitih strategija ulaganja, različitih tržišta na kojima ti fondovi ulažu. A istodobno, znanje građana o financijama i tržištu kapitala nije veliko, nažalost.

– Moramo stalno raditi na edukaciji ulagača. Mislimo da bi jedan od ciljeva fondovske industrije bio podizanje razine financijskih znanja na razini države. Drugim riječima, trebalo bi stalno raditi na podizanju svijesti i znanja kod štediša, koji moraju biti svjesni prednosti i rizika ulaganja u pojedine vrste fondova odnosno imovine. Isto tako, štedište moraju biti svjesni da moraju aktivno upravljati svojom štednjom kako bi ostvarili svoje konkretne financijske ciljeve. Povjerenje se, naravno, gradi i dobrim rezultatima i stalnim objašnjavanjem rezultata fondova i trendova na tržištu – ističe Dario Bjelkanović, član Uprave InterCapital Asset Managementa.

Pri donošenju investicijske odluke svaki ulagač treba biti svjestan svoje sklonosti prihvaćanja rizika i vremenskog horizonta za ostvarivanje investicijskog cilja.

– Morate preispitati koliku ste volatilnost spremni podnijeti i koliko vremena imate za novac koji ulažete. Važno je proučiti dokumente fondova, prije svega prospekt kako bi ulagač bio svjestan u koje imovinske klase ulaže fond i kojom strategijom planira ostvariti investicijski cilj. Sve veća razlika u prinoru koji nose fondovi u odnosu na depozit bit će glavni motivator preusmjeravanja depozita iz banka u fondove – kaže Silvana Milić, članica Uprave PBZ Investa.

I država je možda malo pomogla fondovima kada je uvela takozvani porez na štednju. Barem se tako nadaju fondovski menadžeri. – Uvođenje poreza na kamate sasvim će sigurno potaknuti dio ulagača na razmišljanje o alternativi štednji u bankama. U zapadnim su zemljama investicijski fondovi, više ili manje, jedan od stupova štednje za budućnost. Ovisno o sklonosti ulagača riziku postoji širok spektar mogućnosti ulaganja u investicijske fondove. Jednako tako važno je procijeniti razdoblje ulaganja. Za ulagače na kraće staze zato se preporučuju novčani fondovi, a za ulagače na duže staze dionički. Mješoviti ili obveznički fondovi negdje su između toga. Pri odabiru fondova važno je odabrati onaj koji dulje postoji, koji ima manju volatilnost od konkurencije uz isti ili sličan prinos i koji ulaže na tržištima za koja ulagači smatraju da imaju potencijal za rast u budućnosti. Tačno je da troškovi upravljanja fondom budu primjereni – objašnjava Buzuk.

Fondove treba birati individualno, odnosno u skladu sa sklonosti riziku, financijskim mogućnostima, očekivanoj duljini ulaganja i željenim cijevima. Svaki ulagač mora odgovoriti na ta pitanja, jer univerzalni recept kako ulagati, a koji bi vrijedio za svakoga, ne postoji. – Vjerujemo da će novac iz banaka potražiti i druge oblike ulaganja s obzirom na to da se taj proces već događa, ali je vrlo spor. Naime, Hrvati imaju tradicionalnu sklonost prema štednji u bankama, što se dodatno pojačalo u aktualnoj krizi. No u situaciji u kojoj su kamate na depozite sve niže, a na kamate se od 1. siječnja 2015. još plaća i porez od 12 posto, vjerujemo da će ulagači biti skloniji razmišljati i o drugim mogućnostima. Fondove, pogotovo one s umjerenijim rizikom, svakako vidimo kao jednu od opcija – zaključuje Miroslav Jurišić, član Uprave Erste Asset Managementa.