Obvezni mirovinski fondovi, prema posljednjim podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, leže na 66,28 milijardi kuna. Tolika je, naime, bila neto imovina četiri OMF-ova na kraju prosinca 2014. No kad se u javnosti pojave bilo kakvi državni projekti ili, češće, problemi koji zahtijevaju ulaganje i kapital, prizivaju se ‘spasonosne’ milijarde mirovinskih fondova.
Bilo da je riječ o monetizaciji autocesta, dokapitalizaciji HEP-a bilo o spašavanju kutinske Petrokemije ili hrvatske brodogradnje, političari i javnost pozivaju mirovinske fondove i njihove čelnike da pokuju milijardu uđi jele za spas. No to baš nije tako jednostavno.
– U mirovinskim fondovima velik je financijski potencijal. Ima novca za kvalitetna ulaganja i projekte, ali to ne znači da bilo tko, pa ni političari, ima pravo ‘a priori’ razrezivati i određivati u što će se ulagati ta sredstva. To se zaziva, ali, iskreno, nismo još doživjeli neprimjerene pritiske u vezi s tim – jasan je predsjednik Uprave RBA OMF-a Damir Grbavac. Ističe da nisu skloni eksperimentima.
– Moramo biti iskreni, do nas do sada nije došlo mnogo projekata – kaže.
Zazivajući pomoć i sudjelovanje mirovinaca, mnogi ih i kritiziraju da ne sudjeluju dovoljno u spašavanju hrvatskih tvrtki i gospodarstva, a imaju najviše novca u državi.
– To da mirovinski fondovi rijetko sudjeluju u projektima jedna je od teza koje se često provlače, no kad pogledate činjenice, istina je potpuno drugačija. Od svih projekata prikupljanja kapitala na tr-
Investicijski postupak jasno je definiran i objašnjen u prospektu i statutu svakog obveznog mirovinskog fonda. Sastoji se od analize tvrtke, procjene rizika i donošenja investicijske odluke.
