Trendovi u telekomunikacijama

Pritisak s weba završit će podjelom tržišta između telekoma i internetskih tvrtki. Prvi čovjek HT-a Davor Tomašković predviđa da se na hrvatskom tržištu, koje je danas 25 posto jeftinije od europskog prosjeka, neće moći održati toliko niske cijene, pogotovo u korporativnom segmentu.

Do sada su telekomunikacijske tvrtke tjerale ostale na promjenu svojih poslovnih modela. Danas i one imaju izazivače, nove predvodnike trendova digitalnog doba. Na konferenciji ‘Trendovi u telekomunikacijama 2015.’, koja se u organizaciji Lidera i PwC-a Hrvatske prošlog tjedna održala u Zagrebu, čelne osobe telekomunikacijske industrije predstavile su izazove s kojima se njihove tvrtke suočavaju. U uvodnom predavanju Dejana Ljuštine, člana Uprave i partnera u Odjelu poslovnog savjetovanja PwC-a Hrvatske, sudionici konferencije upoznati su s globalnim trendovima u industriji. Digitalizacija je izazvala poremećaje u većini industrija i igrači se moraju vrlo brzo prilagoditi trendovima ako žele dugo ročno preživjeti. Glavni su pokretač rasta digitalni uređaji poput pametnih telefona i tableta. Novi digitalni ekosustav marginalizira dosadašnju ulogu telekoma i tradicionalnih medija, stoga telekom mijenjaju svoj DNK, s time da se oni europski mijenjaju najsporije. Pritišću ih OTT usluge, koje se isporučuju otvorenim internetom (Facebook, WhatsApp, eBay, Amazon, aplikacije), te konkurencija i regulatori. Na takve izazove telekom odgovaraju rezanjem troškova, konsolidacijom i akvizicijama, novim uslugama i ulaskom u nove vertikale. Problem je što vrlo sporo odgovaraju na izazove inovacijama.

Ekosustav se mijenja, u industriji su se pojavili novi igrači, a s njima i novi poslovni modeli. Tri su moguća scenarija: da internet i OTT zavladaju tržištem, drugi je model koopetitija (engl. co-opetition), a treći je scenarij da telekom sa grade svoja digitalna carstva. Mislim da je istina negdje u sredini – predviđa Ljuština.

Osvrnuvši se na globalno stanje u sektoru, istaknuo je da se među telekom-konkrecijom vode cjenovni ratovi i da je u osam godina sektorski prihod porastao za jedan posto, a broj igrača za čak 70 posto. Većina operatera povećala je produktivnost smanjenjem broja zaposlenika.

Na prvom panelu konferencije Davor Tomašković, predsjednik Uprave HT-a, ispričao je kako se njegova tvrtka nakon prošlogodišnje konsolidacije i reduciranja troškova ove godine okreće korisnicima. – HT se prošle godine transformirao, reducirali smo broj menadžerskih položaja za trećinu te uložili milijardu kuna u mobilne i fiksne linije. Nastavit ćemo transformaciju i 2015., to će biti godina okretanja korisnicima i njihovu doživljaju – istaknuo je Tomašković. Nakon dolaska na čelno mjesto Vipneta prije pet mjeseci Jiří Dvorjančanský iznenadio se koliko je hrvatsko tržište telekomunikacija razvijeno i dinamično, no istaknuo je da ga ograničavaju hrvatski porezni i regulatorni sustav. – Vipnet je postao jedini izazivač na tržištu fiksne telefonije, u svojoj mreži imamo 15 tisuća kućanstava, što je velika stvar. Prošle godine dospjeli smo na prvo mjesto u istraživanju zadovoljstva kupaca u fiksnoj i mobilnoj mreži – istaknuo je Dvorjančanský.

Viktor Pavlinić, član Uprave Tele2, pohvalio se da njegova tvrtka jedina kvartalno raste prema prihodima. – Korisnici traže jeftinija rješenja i mi smo se u tome najbolje pozicionirali. Uspjeli smo kapitalizirati recesiju, no nadam se da se taj trend neće nastaviti i da ćemo svi rasti. Tele2 pragmatičan je u investicijama, nismo avanturisti, nego investiramo kad mislimo da je tržište spremno – objasnio je Pavlinić.

Saša Kramar, predsjednik Uprave Iskona, osvrnuvši se na investicije u sektoru, rekao je da u industriji ima još mnogo posla u osnovnom biznisu, da je Iskon intenzivan pružatelj usluga širokopojasnog interneta, ali da u tom segmentu još nisu iskorišteni svi tržišni potencijali. – Lani je godine usporen rast širokopojasnog interneta, ispod smo prosjeka EU i nešto moramo poduzeti da se to promijeni. Uvest ćemo nove usluge, ali ponajprije planiramo više ulagati u osnovni biznis – ispričao je Kramar.

Tomašković je istaknuo kako su hrvatske cijene telekomunikacijskih usluga za 25 posto niže od europskog prosjeka. – Tko god kaže da Hrvati plaćaju više, nema pravo. Potrošnja u odnosu na ukupne prihode korisnika dvaput je veća u odnosu na ostale zemlje u EU, ali to je zbog nižeg standarda stanovništva. Hrvatska je pak pri vrhu prema kvaliteti mreža, nećete naći bolju tehnologiju u EU, a to netko mora platiti. Unutar granica EU previše je operatera, njih dvjesto. Usporedbi radi, u SAD-u su četiri, stoga predviđam da će na europskom tržištu biti još konsolidacija – ispričao je Tomašković, dodavši da se na hrvatskom tržištu neće održati niske cijene, da će rasti, pogotovo u korporativnom segmentu.

Benedikt Schmaus, potpredsjednik tvrtke Strategy& koja se bavi izgradnjom digitalnih sposobnosti u maloprodaji, turističkim organizacijama i drugim segmentima s maloprodajnom funkcijom, okupljenima na konferenciji istaknuo je da telekom moraju učiniti nešto u svojoj digitalnoj transformaciji žele li se natjecati s OTT igračima. Objasnio je što tvrtke trebaju uzeti u obzir pri digitalizaciji.

– Tvrtki prije svega treba jasan pogled kako stvoriti vrijednost i kupcu pružiti nešto drukčije, bilo da je riječ o drukčijem proizvodu, cijeni bilo novom pristupu izgradnji ekosustava. Treba izbjegavati čisto kopiranje offline poslovanja i pribjegavanje svim online alatima. Valja odabrati jedan ili dva koji najbolje odgovaraju vrsti djelatnosti – ispričao je Schmaus.

Na drugom panelu iskustva s digitalizacijom podijelili su čelnici tvrtki iz drugih branši: Dimitrije Trbović, predsjednik Uprave Auto Zubaka, Milan Živković, direktor Strategije i razvoja poslovanja ERNT-a, te Stjepan Roglić iz Orbica. Glavna poruka panela odnosila se na pravodobno uvođenje novih tehnologija. – Vrlo brzo imat ćete priliku kupiti automobil na internetu. Novi igrači koji dolaze počinju mijenjati paradigmu prodaje – rekao je Trbović najavivši da AutoZubak u ovoj godini počinje provoditi projekt web-trgovine automobilima. Kao primjer uspješne digitalizacije istaknuo je projekt ‘Neostar’, online prodaju servisa automobila svih marki.

Da je tehnologija motor napretka, smatra Stjepan Roglić iz Orbica. – Prilagodili smo komunikaciju u maloprodaji, prihvatili promjene koje su se dogodile na tržištu u posljednjih deset godina. Već nam je trideset posto prodaje online. Sve smo intenzivniji u tzv. e-marketingu, u kojem nastojimo biti zastupljeniji na internetu – objasnio je Orbicovu viziju Roglić. Živković je istaknuo da je onaj tko je uveo digitalizaciju danas lider u svojem poslu. – Digitalizacija omogućuje djelotvornost, uštede, nove modele poslovanja, nove kupce, nove izvore prihoda. Ona je danas pitanje opstanka poslovanja – zaključio je Živković.