Trebao je to biti običan dvodnevni izlet u Adžataštaru, ali fakiru varalici Isomiki dogodio se niz neobičnih stvari. Htio je kupiti specijalni krevet u Ikei, ali je završio u ormaru, koji ‘otputuje’ čak do Engleske i počinje neobično putovanje na kojem upoznaje razne ljude – ilegalce koji bježe vlastima, celebrity zvijezdu, neobičnu djevojku… ali prije svega to je putovanje do samoga sebe. To, najvažnije, unutarnje putovanje otkrilo mu je da ‘tek kada otkriješ kako drugdje postoji nešto drugo, možeš postati netko drugi.’ Nadasve zabavna i originalna priča ima više slojeva i priča podjednako o ljudima, dobrima i lošima, kao i svijetu u kojem živimo okruženi potrošačkim simbolima, a Ike to danas svakako jest.
Zbirka propisa ugostiteljske djelatnosti prvo je takvo izdanje u Hrvatskoj, u kojem je na jednom mjestu skupljena i pročišćena sva potrebna pravna regulativa iz područja ugostiteljstva, među ostalim i Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti, Zakon o hrani, Zakon o sanitarnoj inspekciji, Zakon o zaštiti od buke… Kao besplatni dodatak, na čak 160 stranica, uza zbirku propisa priložen je i ‘Vodič za ugostitelje’ s mnogo korisnih savjeta i primjera iz prakse u upravljanju ugostiteljskim objektom. Priručnik nudi odgovore na pitanja kako racionalno upravljati osobljem i radnim vremenom, uštedjeti odabirom dobavljača, upoznati nadležnosti inspekcije, pridobiti stalne goste i još mnogo praktičnih savjeta za uspješno poslovanje.
Književna elita 18. i 19. stoljeća latila se motiva vampira nakon što se mit o neumrlim noćnicima stvarao iz jada, bolesti i straha smrtnih ljudi. Za te predaje živo se zanimao i Bram Stoker, njegov je Drakula ipak dijete literarne fikcije, ‘postbajronovski vampir’ za kakvog su se zanimali Goethe i Voltaire. O njemu su pisali nebrojeni autori, od Johna Polidoria i Sheridana Le Fanua, preko Rudyarda Kiplinga i Gustava Meyrinka do Anne Rice i Stephena Kinga, a na velikom ekranu ovjekovječili su ga velikani filmske umjetnosti poput Murnaua, Herzoga i Coppole. Slabašna referencija na Vlada Tepeša daje mu povijesno opravdanje, a bolne teme poput ksenofobije ili side čine ga dan-danas nadasve aktualnim.
Među osam knjiga pretežno matematičke ekonomije Janisa Varoufakisa, aktualnoga grčkog ministra financija, najviše prijevoda i čitatelja imala je ‘Globalni Minotaur – Amerika, Europa budućnost svjetske ekonomije’. U toj provokativnoj knjizi on negira mit da su globalizacija, pohlepa i neregulacija banaka stvorile krizu eurozone i globalnu krizu. Uzroci su dublji i sežu od Velike depresije 1929., preko Bretton Wooda do 1971. kada je Amerika iz zemlje viška postala zemlja manjka. Njezine deficite trebalo je financirati. Kao što su Atenjani Minotauru prinosili žrtve, tako su Europa i ostatak svijeta kapitalom hranili Ameriku i Wall Street. Od tada je globalni Minotaur vukao svjetsku ekonomiju do kolapsa 2008. Danas je produživanje krize u Europi samo jedan od neizbježnih simptoma slabljenja Minotaura.
