Home / Biznis i politika / Nautički turizam dobar je model za stvaranje brenda hrvatskih toplica u zdravstvenom turizmu

Nautički turizam dobar je model za stvaranje brenda hrvatskih toplica u zdravstvenom turizmu

Mijenjamo zakone da bi se u sklopu specijalnih bolnica i toplica mogle pružati i ugostiteljske usluge. Omogućit ćemo i turističkim tvrtkama da u sklopu svojih djelatnosti razvijaju zdravstveni turizam.

Kako država namjerava poduprijeti razvoj zdravstvenog turizma? Zajedno s Ministarstvom turizma intenzivirali smo izradu akcijskog plana zdravstvenog turizma, no Zavod neće čekati akcijski plan jer imamo vrlo jasan plan koji smo i ranije isticali, znamo što treba napraviti za intenziviranje razvoja zdravstvenog turizma. Riječ je o zakonskoj regulativi, promjenama u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti i Zakonu o turističkoj i ugostiteljskoj djelatnosti, koje smo usuglasili s Ministarstvom turizma, a koja je u fazi upućivanja na javnu raspravu u Sabor i očekujemo da će biti donesena za nekoliko mjeseci.

Kako će novi zakon potaknuti razvoj zdravstvenog turizma? Posljednjih 15 godina bilo je nemoguće u sklopu specijalnih bolnica i toplica pružati i ugostiteljske usluge. Za to se moralo osnovati novo poduzeće. Novi zakon omogućit će doregistraciju nove djelatnosti u sklopu postojeće ustanove. Isto će moći učiniti i turistički subjekti koji žele u sklopu svojih djelatnosti razvijati zdravstveni turizam. Nova regulativa jedan je od preduvjeta razvoja lječilišnog turizma. Omogućit će jednostavnije investiranje jer smo sve pojednostavili. Zašto bi bilo ograničenja tamo gdje postoji interes za ulaganje, otvaraju se radna mjesta i stvara profit?

Koliki je potencijal hrvatskoga zdravstvenog turizma? Bilježimo rast usluga u dentalnom sektoru u Istri, Kvarneru i u Zagrebu, a sve više stranaca dolazi na ortopedske zahvate, posebno operaciju kralježnice, ali i estetske zahvate. Veći rast nemamo jedino u toplicama jer su nekonkurentne u odnosu na destinacije u okolnim zemljama. U pripremi je strateški projekt za sve hrvatske toplice; to je moja ideja koju sam još 2010. autorski publicirao i tad je zvučala nemoguće, ali sada se polako realizira. Riječ je o tome da se poboljša usluga i stvori brend hrvatskih toplica te marke-tiniški promovira, slično onome što se prije tri deset godina dogodilo u nautičkom turizmu. To je mi bio izazov i zato sam i došao u Ministarstvo zdravlja. Malo je onih koji mogu svoje vizije ostvariti, ja kao kirurg nisam imao posebnog interesa ući u administraciju, ali u taj projekt vjerujem i zbog toga sam na ovoj poziciji.

Tko će taj projekt financirati? Namjeravamo producirati strateški projekt za cijelu Hrvatsku i povući novac iz fondova EU i iz Junckerova plana.

Kolika je vrijednost projekta? Projekti za toplice i lječilišta u javnom i privatnom vlasništvu koje finaliziramo vrijedni su oko 500 milijuna eura. Većina je već bila pripremljena, zato smo se mogli prijaviti za Junckerov plan. Nažalost, u operativnim programima za fondove EU nemamo prostora za zdravstveni turizam onoliko koliko bi ga bilo da sam prije godinu dana bio na ovoj poziciji i upozorio, kao što sad upozoravam, da je to strateško opredjeljenje.

Hoće li i koliko zdravstveni turizam produžiti turističku sezonu? Hoće jer može dati uslugu tijekom cijele godine; kao prevenciju i liječenje. Sadašnji nedostatak zdravstvene infrastrukture limitirajući je čimbenik za iskorak u predsezonu i posezonu. Bez novih ambulantni i poliklinika ne možemo primiti mnogo turista starije životne dobi koji izvan sezone trebaju kvalitetnu zdravstvenu skrb na odredištu.

Mogu li hrvatske bolnice pružiti kvalitetnu uslugu i uvjeti turistima? Je li zdravstveni turizam ponajprije prilika za privatne poduzetnike u zdravstvu? Zdravstveni turizam, medicinski turizam kao usluga u bolnici i poliklinici, prije svega je prilika za privatno zdravstvo. Imamo dovoljno privatnih kapaciteta koji se nepotrebno guraju prema HZZO-u umjesto da se organizirano izlože tržištu okolnih zemalja i Europe. Imali smo posjet uvaženih liječnika iz Arapskog zaljeva i Engleske. Došli su vidjeti što nudimo u privatnom i javnom zdravstvenom sektoru i bili ugodno iznenađeni jer su zatekli mnogo više od onog što su očekivali. Hrvatski privatni zdravstveni sektor ima dobru opremu i profesionalce, ali pokazali smo im i KBC Zagreb Rebro kao vrhunsku ustanovu.

Koju će korist od razvoja zdravstvenog turizma imati hrvatski osiguranici? U hrvatsko zdravstvo uvodimo ekonomiju i izdvajanjem HZZO-a iz državne riznice do kraja smo zaoštrili situaciju u javnom sektoru. Mora se znati što se ugovara i tko obavlja usluge te da će se plaćati samo ono što se obavi. To su prave strukturne reforme. Nećemo smanjivati prava hrvatskim osiguranicima, ali nećemo više ni strancima pružati zdravstvene usluge po istoj cijeni kao domaćim korisnicima.

Treba li posebno promicati Zagreb, Split, Rijeku… kao zdravstvene centre ili samo određene ustanove? Osnivamo klastere zdravstvenog turizma; prvi je na Kvarneru, sljedeći je klaster toplica i lječilišta, treći će biti dentalnog turizma, što će omogućiti lakši nastup na tržištu. Mislimo da treba osnovati nekoliko regionalnih klastera zdravstvenog turizma: Dalmacija, Istra, Zagreb… jer treba ujediniti marketing i nabavu te zajedno djelovati na tržištima.

Koje zdravstvene usluge najviše traže turisti? Stomatološke, a sve zahvaljujući tome što su se stomatolozi pojedinačno organizirali i odlaze na tržišta Italije i Njemačke po pacijente. Želimo uz potporu države organizirati punktove u Milanu, Londonu, Berlinu i drugim gradovima i tamo trijažirati pacijente te ih uputiti u Hrvatsku. To je napravila Mađarska prije 15 godina i postala svjetsko odredište dentalnog turizma.

Prepoznaju li inozemni investitori potencijal hrvatskoga zdravstvenog turizma? Da. Vidi se to, primjerice, prema investiciji od 30 milijuna eura u Bolnicu za kardiologiju i kardiokirurgiju u Dugopolju, koja nije vezana ugovorom s HZZO-om. Radimo na tome da investitorima ponudimo neke lokacije za takve projekte jer je zdravstveni turizam strateški proizvod, ražličit u odnosu na turizam općenito. To je turistička niša visoke dodane vrijednosti.

Kakva su vaša poduzetnička iskustva u medicini i kako vaše tvrtke Medicinska mreža i Medicinska grupa pridonose razvoju hrvatskoga zdravstvenog turizma? Prije svega sam profesionalac u zdravstvenom sustavu 35 godina i sve što sam zarađivao bilo je u javnom zdravstvu. Tvrtku sam osnovao videći da ne postoji specijalizirana konzultantska tvrtka za područje zdravstvenog turizma. Poduzetničko iskustvo pomoglo mi je da dođem spreman na ovu funkciju. Kao pomoćnik ministra zdravlja koristim se kontaktima koje sam ranije stekao u zemlji i inozemstvu. Želim pridonijeti da Hrvatska postane prepoznatljiv brend u zdravstvenom turizmu i cjelogodišnja rivijska turista iz EU i svijeta. Zaboravljamo iseljenike, populaciju kojoj se moramo energetično obratiti u smislu investiranja, ali i usluga. Potencijal je to gdje možemo povezati zov domovine s poslovnim interesom, što je najčišća situacija u kojoj svi možemo profitirati.

Koliki bi za deset godina mogao biti udio prihoda zdravstvenog turizma u ukupnom hrvatskom turizmu? Bez razvoja zdravstvenog turizma nemoguće je postići plan od 15 milijardi do 2020. Bez razvoja zdravstvenog turizma rast ćemo dva-tri posto. Očekujem da za 10 do 12 godina udio zdravstvenog turizma u hrvatskom turizmu, u ovoj viziji o kojoj govorim, iznosi do 15 posto u odnosu na sadašnjih oko dva posto.