Žrtva promjene ukusa, ali i prebrze ekspanzije na kineskom tržištu

Nekoć ekskluzivna i visoka moda danas je uglavnom ‘štanceraj’ vrijedan bilijune dolara s dosegom do svake svjetske zabiti. Upravo bi to mogao biti dio problema kad je riječ o kineskom tržištu, na kojem Gucciju jako pada prodaja. Vlasniku brenda, francuskom Keringu, tugu će ublažiti malo bolji rezultati Yvesa Saint Laurenta.

Gucci više nije što je bio, barem ako se pita sve jogunastije kineske potrošače. Do jučer zadovoljni H&M-om, sada žude za skupljim i još luksuznijim brendovima, zbog čega je uvelike spomenuti talijanski brend zabilježio slabe rezultate u posljednjem kvartalu prošle godine. Dodatni razlog slabijim rezultatima na tom tržištu jest borba kineskih vlasti s korupcijom, zbog čega je zabranjeno pretjerano isticanje luksuznim dobrima, barem kad je riječ o djelatnicima u javnom sektoru. Naravno, prije svega o više pozicioniranim državnim službenicima koji su imali običaj primati skupe darove, što je, jasno, poticalo i potražnju za njima.

Darovi su, naime, znak poštovanja u kineskoj kulturi, ali u međuvremenu su postali mnogo više od toga. Prema svježe objavljenim rezultatima, Gucci je žrtva promjene ukusa na najvećem i najatraktivnijem tržištu na svijetu, ali i vlastite prebrze ekspanzije na kineskom tržištu. Vlasniku brenda, francuskom Keringu, tugu će zato ublažiti malo bolji rezultati drugog brenda u portfelju Yvesa Saint Laurenta, koji nastavlja uvjerljivo rasti. Istodobno su Gucci-jevi rezultati bolji na američkom i japanskom tržištu: na prvom je rastao za 5,4 posto, na drugom za čak 9,5 posto. U posljednjem je kvartalu tako zabilježen pad prodaje od 0,5 posto, što je upola manje od jedan posto, koliko su očekivali analitičari. Dakle, i nije tako loše, ovisi kako se gleda, no u Keringu u svakom slučaju nisu zadovoljni putanjom brenda koji iznosi oko pola ukupne prodaje odjela za luksuzne proizvode u Keringu. Na godišnjoj razini to znači pad prihoda od 1,1 posto, na 3,5 milijardi eura, uspoređeno s godinom prije.

Na relativno slabe rezultate može se gledati i kao na posljedicu pre- slagivanja na vrhu potkraj prošle godine, kad su iz tvrtke otišli šef Patrizio di Marco i kreativna direktorica Frida Giannini, inače par i u privatnom životu, navodno upravo zbog loših rezultata, odnosno nemogućnosti zaustavljanja negativnih trendova u prodaji poznatog brenda. Umjesto Di Patrizija na Guccijevo je čelo ekspresno zasjao Marco Bizzarri, nova zvijezda modnog svijeta koji je Bottega Venetu izdigao iz nišnog u brend vrijedan milijarde. Navodno je njegovo uzdizanje na tron ionako bilo samo pitanje vremena, a ubrzano je zahvaljujući kontinuirano lošim rezultatima njegova prethodnika. Na Bizzarijevu eventualnu upravljačku čaroliju morat će se pričekati još neko vrijeme, ali unatoč rezultatima slabijima od očekivanih Gucci nije na rubu propasti i zapravo je, tvrde analitičari, u okviru onoga što se od njega očekuje. Giannini je prošli mjesec naslijedio dosadašnji šef modnih dodataka Alessandro Michele. Od njega se mnogo očekuje iako je dosad bio relativno nepoznat široj javnosti. Pomoćnik Gianninijeve, koji je već dvanaest godina u tvrtki, bit će odgovoran za sve Guccijeve kolekcije i globalni imidž brenda, što je priličan teret. Smijenjeni dvojac bio je na ražnju nekih godinu dana tijekom kojih se intenzivno nagađalo o njihovu odlasku, a s obzirom na to da nije uspio preokrenuti situaciju, oproštajno rukovanje bilo je samo pitanje dana. Oboje su kompanijski veterani: Di Marco je s Keringom proveo trinaest godina, a Giannini je u Kering i Gucci uložila proteklih dvanaest godina. Posljednji čavao u njihov lijes bili su rezultati iz listopada, čini se, kad je zabilježen pad.

Europski parlament prošli je tjedan izglasao rezoluciju kojom poziva na uvođenje obveze označavanja zemlje podrijetla mesa koje je sastojak drugih proizvoda, poput lazanja, hamburgera ili sendviča.

Podijetlo mesa na tržištu Europske unije već je dulje jedan od ključnih problema u sigurnosti prehrane, pojačan skandalom iz 2013. kad je otkriveno da su neki dobavljači lažno predstavljali konjsko meso kao govedinu. Trenutačno obveza označavanja zemlje podrijetla mesa vrijedi za svježu govedinu i teletinu, a od ove će godine to pravilo obuhvatiti i ostalo svježe meso (svinjetinu, perad, janjetina, jaretina), no ne i meso kao sastojak drugih proizvoda. Zato je Europski parlament prošli tjedan izglasao rezoluciju kojom poziva na uvođenje obveze označavanja zemlje podrijetla mesa koje je sastojak u drugim proizvodima, poput lazanja, hamburgera ili sendviča. Taj dokument, prihvaćen s 460 glasova ‘za’ i 204 ‘protiv’, nema zakonsku snagu i zato ne obvezuje na poštovanje. Riječ je o svojevrsnoj zakonodavnoj inicijativi kojom se Komisija poziva da to pitanje uredi zakonom s obzirom na to da Parlament nema ovlasti izravnog predlaganja zakona.

Prema procjenama, između 30 i 50 posto mesa prerađuje se u sastojke za druge prehrambene proizvode i da više od 90 posto ispitanih potrošača smatra označavanje podrijetla mesa važnim. Parlament je na tako pokušao potaknuti Komisiju na konkretnije djelovanje. – Nakon skandala s konjskim mesom sada je na nama da vratimo povjerenje potrošača. Tražimo od Komisije da predloži prijedlog zakona o obveznom označavanju podrijetla mesa jer će to poboljšati transparentnost i pružiti jasne i potpune informacije potrošačima – rekao je predsjednik Odbora za zaštitu okoliša, Giovanni La Via (Europska pučka stranka). – Vjerujem da svatko želi znati odakle je meso koje stavlja na stol svoje obitelji. To se može riješiti relativno jednostavno i bez velikog troška za proizvođače. Prema istraživanjima glavne europske udruge za zaštitu potrošača, 90 posto njih želi znati odakle je meso koje jedu. Zajedničko tržište Europske unije otvara mnogo mogućnosti izbora za potrošače i proizvođače, ali ima i rupa koje iskorištavaju bezobzirni špekulanti. Takve rupe treba zatvoriti, a zdravlje i potrošačka prava građana dodatno zaštititi – komentirala je zastupnica iz redova Socijalista i demokrata Biljana Borzan koja je na rezoluciju utjecala amandmanom.

S druge strane, zastupnik Jozo Radoš iz grupacije liberala ALDE, glasovao je protiv te rezolucije ustvrdivši da je takav zahtjev u kriznom vremenu pretjeran. Uvjerен je da će uvođenje te mjere rezultirati povećati troškove proizvođačima i na kraju potrošačima. Prema njegovu mišljenju, za meso je mnogo važnija kontrola kvalitete od isticanja zemlje podrijetla. – Glasovao sam protiv jer smatram da je takav zahtjev pretjeran u krizi. Takva će obveza povećati troškove proizvodnje, otežat će poslovanje poduzeća i povećati troškove države zbog više administriranja – objasnio je svoje stajalište u priopćenju Radoš.