Hanžeković s EPH protiv Styrijine tvornice sadržaja

Sudbina dvaju najvećih novinskih izdavača, koji drže 80 posto tržišta, odredit će sudbinu i ostalih tiskanih medija. EPH je na novom početku sa svojom perjanicom Jutarnjim listom, ali ni pred Večernjim listom nisu ništa manji izazovi. Ključno je pitanje kakve će tko poslovne modele razvijati. Konkurentska bojno polje seli se s tiska na ostale medijske platforme kao što su web-izdanja, posebni internetski servisi te organizacija raznih poslovnih i društvenih događaja.

Da je netko prije nekoliko godina rekao da će Ninoslav Pavić izgubiti svoj životni projekt Europapress holding, nitko u to ne bi povjerovao. Vlasničke promjene koje se događaju u posljednje vrijeme na izdavačkom tržištu odredit će sudbinu ne samo dvaju najvećih izdavača, EPH i Styrije, koji zajedno drže 80 posto tržišta tiskanih medija, nego i ostalih medijskih projekata u Hrvatskoj. Tu nije riječ samo o tome tko je čiji vlasnik nego kakve će tko poslovne modele razvijati.

Naime, izdavačko tržište nepovratno se promijenilo, bojno polje seli se s tiska na ostale medijske platforme kao što su web-izdanja, posebni internetski servisi, organizacija raznih poslovnih i društvenih događaja i slično. Vremena u kojima su izdavači s oglašivačima potpisivali milijunske godišnje ugovore i mirne duše izdavali novine jesu prošlost. Mediji su prisiljeni sami smišljati kako tiskano izdanje oplemeniti novim dodanim vrijednostima i iskoristiti svoju publiku za razne oblike komunikacije.

O budućnosti tiskanih medija i transformaciji medijskog biznisa razgovarali smo s čelnim ljudima industrije, bez EPH-ova sugovornika jer nitko iz te tvrtke nije spreman iznijeti svoj pogled na priču. No Marijana Hanžekovića, novog vlasnika EPH, čeka ozbiljan posao. Usporedno mora ispunjavati uvjete iz predstećajne nagodbe (prve naplate vjerovnika stižu iduće godine), konsolidirati i ‘bildati’ tvrtku. Iako u tiskanim izdanjima nadmašuje Styriju, EPH trenutačno zaostaje u posebnim digitalnim projektima i nema mnogo vremena za povratak u utakmicu.

U nekom idealnom svijetu Pavić i Hanžeković mogli su biti izvršni partneri da se nije dogodio poznati hrvatski scenarij – sudar ega (obojica su u najmanju ruku osebujne ličnosti). Može se pretpostaviti da će Hanžekoviću u različitim kombinacijama EPH biti platforma za komunikaciju s raznim dionicima na tržištu, kao i alat za zadovoljavanje drugih poslovnih interesa. Postoje i indicije da odvjetnik čuva EPH za drugog igrača, kao i da nakon konsolidacije namjerava prodati izdavački biznis trećem igraču.

Nije tajna da je Hanžeković jedan od najvećih lobista u Hrvatskoj – i ako od Jutarnjeg lista napravi lobističke novine (kao što je to znao raditi Pavić), Jutarnji, pa i EPH, nemaju mnogo izgleda za preživljavanje. Poznavatelji medijske scene najboljim rješenjem smatraju Hanžekovićev pronalazak strateškog partnera koji poznaje biznis. Ne isključuju ni mogućnost povratka nekadašnjeg partnera, njemačkog WAZ-a, koji se iz projekta navodno nije povukao zbog poslovnih razloga, nego zbog Ninoslava Pavića.

Ako njemačka diplomacija motivira WAZ da nastavi ekspanziju na tržištu JI Europe, nije isključeno da on u Hrvatskoj nastavi hrvatsku priču koju je svojedobno započeo. Osim na vlasničkoj razini u posljednje se vrijeme u novinama događaju druge kadrovske promjene. Ulaskom srbijanskog poduzetnika Aleksandra Rodića u 75-postotno vlasništvo Adria Medije Zagreb (25 posto i dalje pripada Grupi Styria Media) tvrtka je dobila novi poslovni zamašnjak.

Na čelno mjesto izdavačke tvrtke sjela je njezina dugogodišnja zaposlenica Ivona Čulo koja trenutačno radi na sistematizaciji radnih mjesta i promjeni dosadašnjega poslovnog modela. – Pokazalo se da je Adria Media stabilna tvrtka koja ulaže u kadrove, dakle planiramo daljnja zapošljavanja, i da je najbolji izdavač u ‘glossy’ segmentu. Uz četvrtina tiskanih i pet web-izdanja jedini smo ušli u segment organizacije evenata i taj dio poslovanja počeo je donositi dobru zaradu.

Tisak je naš osnovni biznis, ali u fokusu više nije sâm magazin, nego njegov brend kojem čitatelji vjeruju i s kojim se poistovjećuju. Na temelju magazinskih brendova za publiku produciramo sadržaje na raznim medijskim platformama – objašnjava Čulo. Prošle godine Adria Media Zagreb povećala je prihode od evenata za 30-ak posto, ali u njih ulaže znatna sredstva, i do pola milijuna kuna. Naravno, većina manifestacija veže se uz brend Storyja, Adrijina najprodavanijeg časopisa koji ostvaruje više od 50 posto tvrtkina ukupnog prihoda, i brend Elle.

Čulo je najavila pokretanje dvaju novih tiskanih projekata: novi magazin Lijepa i aktivna te Story vjenčanja (Storyju će se pripojiti dosadašnje samostalno izdanje Vjenčanja). U pripremi je i luksuzno izdanje Story Gourmet koje će izlaziti dvaput na godinu. Najprofitabilniji brend Adria Medije Zagreb poslije Storyja jest časopis Sensa koji se izdaje u pet zemalja i na koji Adria također ‘lijepe’ razne događaje, u posljednje vrijeme i proizvodnju i trgovinu, kao što je slučaj s proizvodom Sensa čaj.

Bez obzira na multimedijalne projekte Adria Media i dalje ulaže u tiskana izdanja, no pod uvjetom da je riječ ili o vrlo kvalitetnom, međunarodno priznatom projektu ili o segmentiranom proizvodu za posebne niše čitatelja. Nitko za nas više ne može reći da smo samo print. Mi smo tvornica sadržaja – zaključuje Čulo.