Europa labavi pod pritiskom multinacionalki

Genetički modificirani organizmi (GMO) otporniji su, zahtijevaju manje pesticida i manje brige, nisu štetni za zdravlje, povećavaju količine uroda i profitabilniji su. Tako o njima govore njihovi zagovornici ističući da nema znanstvenih dokaza o štetnosti GMO-a. Protivnici pak tvrde potpuno suprotno: dok su genetički modificirani (GM) usjevi podebljali bankovne račune dijoničara biotehnoloških tvrtki, GM biljke u dvadesetak godina na tržištu nisu poboljšale položaj poljoprivrednika i povećale prinose, nisu riješile glad u svijetu, a otpor javnosti i dalje je velik.

Uzgoj GM usjeva u Europi kontroverzno je pitanje više od 15-ak godina. U EU je trenutačno samo jedan GMO odobren za uzgoj (kukuruz MON810) i GM usjevi uzgajaju se na samo 0,14 posto ukupnih obradivih površina. To se ponajprije odnosi na Španjolsku u kojoj se i uzgaja većina europskih GM usjeva, Portugal, Češku, Rumunjsku i Slovačku. Većina zemalja EU opire se uzgoju GM organizama, no to bi se uskoro moglo promijeniti. I zagovornici i protivnici vjeruju da bi se broj zemalja koje će početi uzgajati genetički modificirane organizme mogao naglo povećati. Razlog tomu u novoj je regulativi EU koja državama članicama omogućava da same odlučuju o ograničavanju ili zabraniti GM usjeva na svom teritoriju.

Okruženi skepticima Hrvatska, čije su županije davno proglasile svoja područja ‘GMO free’, tako će postati oaza bez GMO-a i formalno te će, ističu u Ministarstvu poljoprivrede, izmijeniti i dopuniti svoje propise na temelju kojih će se moći zabraniti sjetva/sadnja genetički preinačenoga reprodukcijskog materijala. Pojedini znanstvenici i biotehnolozi to ocjenjuju lošim jer smatraju da ostajemo bez biotehnološkog znanja i patenata, a i da naši poljoprivrednici možda neće biti nekonkurentni. Iako su izmjene smjernice EU u državama kritičnima prema GMO-u pozdravljene kao pozitivan pomak, u udruzi Zelena akcija naglašavaju da one olakšavaju državama koje žele povećati površine pod GM usjevima da to i učine. Napominju da Hrvatska ima sreću da je mahom okružena članicama skeptičnim prema GMO-u kao što su Austrija, Mađarska i Italija, no kad se površine pod GMO-om počnu širiti, smatraju da je upitno koliko će propisane antikontaminacijske mjere dugoročno biti učinkovite.

U posljednjih nekoliko godina popustio je pritisak pa je zbog golema otpora građana u zemljama EU BASF 2012. najavio odustajanje od pokušaja probijanja na europsko tržište, a Monsanto je najavio sličnu stvar 2013. Obje su tvrtke u međuvremenu povukle više aplikacija za odobravanje novih GM proizvoda. Međutim, ta bi se situacija mogla ubrzo preokrenuti zbog pregovora o trgovinskom sporazumu između EU i SAD-a (TTIP) te EU i Kanade (CETA) koji bi mogli povećati uvoz GM proizvoda u EU. Naime, američki pregovarači otvoreno su istaknuli da je jedan od njihovih glavnih ciljeva osigurati veći pristup europskim tržištima američkoj agroindustriji. Pritom najveću prijetnju svojim trgovinskim interesima u EU vide u pravilima o GMO-u – upozoravaju u Zelenoj akciji.

Slično se može čuti iz političke stranke OraH u kojoj vide postupni pomak prema liberalizaciji i otvaranju prostora za GMO iako se to na prvu možda ne čini tako: Europska legislativa usmjerila se prema labavijem pristupu i dopušta pojedinim državama članicama pravo na konačnu odluku. U isto vrijeme lobisti multinacionalnih tvrtki koji promiču GMO ustrajno pokušavaju dodatno proširiti tržište svojih proizvoda i tržište zaštitnih sredstava koja se posebno primjenjuju na pojedinim GM usjevima.

U svemu tome posljednja je crta obrane odluka pojedinih županija/regija da se posebno zaštite – kažu u OraH-u, dodajući da postoji osnovani strah da će zbog sve jačeg utjecaja lobista, ali i zakona spojenih posuda, obrana od GM soje postati vrlo teška i neizvjesna. Smatraju i da će se sve više država suočiti i sa sudskim tužbama tvrtki zbog sprečavanja trgovine, a očekuju i pritisak prehrambene industrije koja će poduprijeti svaku mogućnost jeftinije proizvodnje. Europskog parlamenta Marijana Petir kaže da se lobiranje multinacionalki u ovom trenutku ne primjećuje na nacionalnoj razini, ali vrlo je intenzivno i primjećuje se na europskoj. O tome na neki način svjedoči i izmjena smjernice.

Posebno mi smeta što se u postupku odobravanja uporabe GMO-a države članice stavljuju u podređeni položaj u odnosu na podnositelja zahtjeva i uskraćuje se pravo državama te njihovim lokalnim i regionalnim jedinicama uprave na neovisno odlučivanje o zabrani mogućnosti uzgoja GMO-a. Nadalje, potpuno izostaje bilo kakva odgovornost multinacionalnih tvrtki za moguću štetu u okolišu, sav se teret naknade zbog njega prebacuje na leđa poljoprivrednika ili države – govori Petir, koja je u glasovanju o izmjeni smjernice EU o mogućnostima članica da ograniče ili zabrane uzgoj GMO-a na svojemu državnom području bila suzdržana i zatražila je novu smjernicu koja će poštovati odluke država članica o zabrani ispuštanja živih GMO-a u okoliš.

Naime, smjernica traži od država članica da, ako žele zabraniti ispuštanje živih GMO-a u okoliš, moraju uza svoju odluku predočiti i druge razloge, obrazloženja i dokaze koji se mogu, ali i ne moraju prihvatiti. Hrvatska, naglašava Petir, ima komparativnu prednost u odnosu na mnoge druge države jer još ima relativno očuvan okoliš, iznimnu biologičnu raznovrsnost te nezagađenu vodu i tlo. Sve su to preduvjeti za ekološku proizvodnju hrane, za kojom potražnja sve više raste i koja je za razliku od intenzivne poljoprivrede ekološka ili integrirana te mnogo manje utječe na okoliš, a tako dobivena hrana zdravija je i kvalitetnija. Petir smatra da bi idealno bilo da i susjedne zemlje ne siju GM usjeve te se već godinama zauzima za uspostavu alpsko-jadranske regije slobodne od GMO-a. Inicijativu su potpisali zastupnici svih zemalja te regije i iz svih političkih skupina pa se Petir nada da će poslužiti kao poticaj za donošenje regulative kojom će se zajamčiti prava država članica i njihovih regija na odlučivanje o statusu ‘GMO free’. Do danas je više od 150 regija i 4500 lokalnih uprava diljem Europe donijelo takvu odluku. Budućnost GMO-a u EU teško je predvidjeti, no sasvim sigurno možemo tvrditi da će, baš kao i dosad, na površinu izlaziti nova istraživanja koja će govoriti za GMO i protiv njega te dalje zbunjivati laike.