Home / Tvrtke i tržišta / Njezino veličanstvo usluga

Njezino veličanstvo usluga

Odavno slušamo da kupac uvijek ima pravo, da je zadovoljan kupac ključ uspjeha u poslu i slično, no je li i koliko usluga presudna u suvremenom poslovanju? Jeste li svjesni da čak 68 posto kupaca prestaje kupovati jer je nezadovoljno prodajnim osobljem i da 75 posto odluka o kupnji donosimo na temelju kontakta s prodavačima? A kvalitetu usluge kažu da je ključan izvor komparativnih prednosti. Ipak, unatoč tome što svaku djelatnost karakterizira sve veća konkurencija i mnoge tvrtke tvrde da su orijentirane na kupce i da su im kupci na prvome mjestu, u stvarnosti to nije tako. Jedno istraživanje (Konzultantska kuća Bain, izvor Harward Business Review) analizom stotinjak poduzeća pokazalo je da samo pet posto povećanja usluge dovodi do 25 posto porasta profita. Čak 68 posto kupaca prestaje kupovati jer je nezadovoljno prodajnim osobljem, a koliko je to važno govori činjenica da unatoč svemu čak 75 posto odluka o kupnji donosimo na temelju kontakta s prodavačima.

Obično ne volimo reklamacije, a ne znamo da su veliki dar, besplatni konzalting, jer samo se četiri posto nezadovoljnih kupaca žali, a to znači da na jednu pritužbu koju dobijete postoji još bar njih 25 koje niste čuli, ali svi ostali jesu. A ta jedna koja je došla do vas svjedoči da je tom kupcu stalo do vas i želi nastaviti poslovati. I ne samo da to ne shvaćamo, nego se svađamo, ne zahvaljujemo, shvaćamo sve osobno, uvjeravamo toga kupca da se inače rijetko tko ili nitko osim njega ne žali i slično. No ako uspješno riješimo reklamaciju, čak 95 posto kupaca postaje zadovoljnije nego prije. Pa zbog čega onda u uslužnim djelatnostima kao cilj stavljam smanjenje broja reklamacija? Kako ćemo unaprijediti posao bez povratne informacije? Jednako tako, svi znamo da se velik novac troši na oglašavanje, da smo svi zatrpani prevelikom količinom informacija i teško nam je kao potencijalnim kupcima izazvati pozornost. A kada uspješno izazvati interes, čak i želju za kupnjom i akciju, svakoga trećega kupca izgubimo kad počne razgovarati s nama, kad pokuša poslovati s nama, dakle između želje i realizacije kupnje (Izvor CBA Business School).

Kakva je situacija s telefonima? Bila sam četiri godine predavač na Call centar Akademiji i sjećam se prošlogodišnjeg podatka da 80 posto ljudi preferira telefonski kontakt, ali samo je njih osam posto njime zadovoljno. A što je s društvenim mrežama? Naišla sam nedavno na informaciju da tri od četiri negativna tweeta ljudi šalju još iz restorana. Što to znači za vlasnike? Da mogu, ako prate društvene mreže, promptno reagirati i umanjiti štetu te od nezadovoljnoga kreirati zadovoljnog, čak i lojalnoga gosta. Dakle, vidimo koliko je usluga važna, a ipak je loša. Podaci iz Heraklee pokazivali su da se tek svakom petom kupcu nudi nešto dodatno, što upozorava na propuštenu prodaju za koju ne možemo kriviti ni recesiju ni državu, već nedostatak vlastitih prodajnih vještina te da još nedovoljno pozdravljamo kupce i zahvaljujemo im, posebno turiste na vrhuncu sezone.

Loša usluga malim je poduzetnicima odlična prilika i može poslužiti kao poticaj da i najvećima konkuriraju upravo uslugom. Oni su kao mali uvijek u mogućnosti biti brži, bolji, ljubazniji, fleksibilniji. Rezultat loše usluge gubitak je kupaca i zatvaranje poduzeća. Jer bez kupaca nema ni našeg poslovanja. Pa zbog čega je usluga tako loša danas, a važna je, što više, iz prethodno navedenih brojčanih podataka da se iščitati da je ključna za moderno poslovanje. S jedne strane, odgovoran je loš menadžment koji nije svjestan utjecaja usluge na profit pa se to i ne prati i ne mjeri, a uvijek u poslu dobivamo ono što mjerimo. Zatim slijedi neadekvatna edukacija osoblja i dobro nam poznati pritisak na zaradu. I kad tome dodamo da menadžment pogrešno misli da to može svatko raditi, dobijemo ono čemu svakodnevno svi svjedočimo. Primjerice, pozivni centar često je prvi kontakt i ogledalo tvrtke, a na njemu se često najviše štedi, u njega se ide raditi po kazni, u njemu rade studenti, bačeni u vatru i eventualno obrazovani jedan dan, možda koji više. S druge strane, imamo nemotivirane zaposlenike (samo 10 posto ljudi radi posao koji voli) koji nedovoljno poznaju proizvode koje prodaju, a još manje psihologiju prodaje. I to je to. Ukratko, ljudi moraju znati što je dobra usluga, kako je pružiti i imati uz odgovornost i autoritet. A to je odgovornost vrha.

Osim prethodno spomenutih informacija i znanja potrebne su nam vještine te, naravno, svakodnevno konkretno ponašanje. Od vještina prije svega potrebne su nam komunikacijske, koje su nužne za izgradnju i održavanje odnosa, ponajprije onih sa zaposlenicima i kupcima. Jesu li nam zaposlenici na prvom mjestu? Način kako se ponašamo prema njima utjecat će na njihovo ponašanje prema kupcima. Znamo li da su oni najbolji odjel za istraživanje tržišta? Nema smisla ostati sjediti u svom uredu i misliti – moja su vrata uvijek otvorena. Jeste li postavili sustav, jeste li omogućili svim zaposlenicima da vam brzo i jednostavno mogu i žele javiti što kupci svaki dan govore, traže, žele, očekuju i nagrađuju li ih za to? Koliko kao menadžeri aktivno slušamo ljudje, pravilno delegiramo, družimo se s njima. Zanimaju li nas iskreno kao ljudi i suosjećamo li s njima? Jesu li nam kupci na drugome mjestu? Znate li da su oni naši najbolji i k tome besplatni prodavači? Je li baš svakoga kupca jeftinije zadržati? Slušate li samo ili i čujete svoje kupce? Jeste li svjesni da je reklamacija besplatni konzalting?