Media market

Ova godina bit će godina preokreta. Hrvatska će se više približiti inozemnim trendovima u digitalnom segmentu i početi ostvarivati veće prihode od digitalnog poslovanja.

Digitalni projekti još nisu dovoljno razvijeni da kompenziraju tiskana izdanja, još nisu dovoljno razvijeni digitalni poslovni modeli koji bi ostvarili veće prihode. I izdavač glossy časopisa Adria Media Zagreb već neko vrijeme transformira poslovanje. Od tiskanih časopisa poput Cosmopolitan, Ellea, Sense, Storyja kreiraju se brendovi i njihov sadržaj usporedno se upotrebljava na više medijskih platformi. Časopisi se mijenjaju prema potražnji na tržištu. Još mnogo oglašivača želi klasičan imidž-oglas, ali on više nije dovoljan. Sve ih više očekuje kreativne formate ili poseban projekt u kojem brend dobiva 3D osnovu (internet, časopis, event).

Osim web-izdanja tiskanih časopisa, Adria Media ima trenutačno tri zasebna digitalna projekta: Croportal.hr, Roditelji.hr i Kuhaj.hr, a Čulo je najavila i skorašnje pokretanje novog lifestyle-portala za žene koji neće biti vezan za dosadašnja tiskana izdanja Adria Medije. No to nije sve. Mnogi su izdavači razmišljali o tome, ali nikad nisu ostvarili: Digitalizirat ćemo sve sadržaje. Adria Media više je od deset godina skupljala kvalitetan sadržaj koji sada može upotrebljavati u bilo kojem obliku, bilo da je riječ o sustavu tražilice bilo potrazi za nekim tekstom ili fotografijom, i taj sadržaj naplatiti. Od tekstova koje imamo vrlo lako možemo kreirati i knjige, specijalna izdanja, biografije i slično. Možemo postati agencija, mala proizvodnja sadržaja po narudžbi. Riječ je o velikom projektu koji do sada još nitko u Hrvatskoj nije napravio.

Helmut Bračun, medijski stručnjak koji je godinama radio na upravljačkim pozicijama u Styriji, otkako je otišao iz sustava, s različitim je partnerima pokrenuo nekoliko digitalnih projekata. Jedan od njih jest Vrijeme.net, portal za meteorologiju koji manjim dijelom zarađuje od klasičnih bannera, a većim od prodaje meteopodataka s pomoću aplikacija za različite niše online posjetitelja kao što su skijaši, turisti, nautičari, pa i mediji koji objavljuju vremensku prognozu. Prije otprilike mjesec dana pokrenuo je i portal za vrhunska vina www.wein.com za njemačko, austrijsko i švicarsko tržište, kombinaciju sadržaja o kvalitetnim vinima i e-trgovine.

Bračun budućnost digitalnih medija vidi upravo u kombinaciji sadržaja i prodaje, odnosno pomoći pri kupnji. S obzirom na to da smatra da je za razliku od europskoga tržišta spajanja parova ono u Hrvatskoj još prilično nerazvijeno, pokreće i portal Dating.hr koji bi uskoro trebao pro-funkcionirati i korisnicima ponuditi više razina upoznavanja, s time da će se projekt usmjeriti više prema parovima koji traže ljubavnu vezu. Najveći od planiranih projekata, na čijoj je poslovnoj logici Bračun radio tri mjeseca, jest pokretanje malog oglasnika za srbijansko tržište koji će se zvati Votson.rs i većinom primjenjivati na mobilnim uređajima. Riječ je o izravnoj i interaktivnoj komunikaciji kupca i prodavatelja s geolokacijskim pristupom: na mobilni uređaj prvo dobijete informaciju o ponudi koja vam je najbliža u okolici.

Digitalni projekti najvećih hrvatskih medijskih izdavača još nisu dovoljno razvijeni da kompenziraju tiskana izdanja, još nisu dovoljno razvijeni digitalni poslovni modeli koji bi ostvarili veće prihode. Tisak u digitalno treba transformirati pametno. U tisku još ima mnogo potencijala, on omogućava nišne teme za izdavače jer svaki izdavač ima publiku kojoj je relevantan izvor informacija i sadržaja, što treba iskoristiti diverzifikacijom portfelja. Dakako, vrlo je važan i izbor tema. U news-segmentu, naime, konkurencija je besmislena, osim ako nekoj vijesti ne dodamo novu vrijednost i ne ispričamo njezinu pozadinu.

Spomenuo je i američko istraživanje koje se bavilo temom izvora informiranja građana. Na prvom se mjestu našao Facebook, na drugom Twitter, a CNN tek na petome. To dokazuje da je teorija da se novinama više vjeruje zapravo iluzija.