Dvoprerađivačka grupacija Šerif, tvrtka u obiteljskom vlasništvu, zaokružila je ciklus prerade drva proizvodnjom vlastite energije. Finalni proizvod izvozi se u više od četrdeset zemalja, a biomasa pokreće termoelektranu-toplanu. I još ostaje energije za prodaju.
Koncept mreže energetski neovisnih malih gradova u Hrvatskoj, k tome zasnovan na obnovljivim izvorima energije kao što je biomasa, vlastitim primjerom razvoja pokazuje dvoprerađivačka grupacija Šerif Export-import sa svojim tvrtkama kćerima Drvnim centrom Glina i BE-TO-om (Bioenergana-toplana) Glina. Skorašnje dovršenje gradnje kogeneracijskog postrojenja termoelektrane-toplane električne snage 1,2 MW i toplinske snage 4,8 MW samo je daljnji razvojni korak u vrlo ambicioznim planovima koje je Šerif Export-import, odnosno njegov 80-godišnji osnivač i suvlasnik Murat Pašić povjerio na realizaciju svojim unucima Amoru i Elmoru Barakoviću.
Grupacija Šerif u obiteljskom je vlasništvu, a posao s drvom započeo je Amorov i Elmorov djed Murat Pašić. Uz njega suvlasnici i direktori Šerifa su Amorova i Elmorova majka Dijana Baraković i njezin brat Damir Pašić, koji je fokusiran na komercijalne poslove diljem svijeta jer poduzeće izvozi u više od četrdeset zemalja. I sad aktiviran 80-godišnji djed Murat radio je u Exportdrvu kao savjetnik generalnog direktora, a potom kao zastupnik Exportdrva u Egiptu do mirovine 1990. godine. Odlazak u mirovinu za Murata je bio početak vlastitog biznisa jer je odmah pokrenuo tvrtku sa sinom Damirom, koji je završio MBA na kairskom američkom fakultetu (AUC – American University in Cairo), nazvavši je prema svom ocu Šerifu. S obzirom na to da je već tada imao dobre poslovne veze s arapskim svijetom, pogotovu s Egiptom, naziv Šerif, što na arapskome znači čestit, bio je dodatan poticaj su radnji s tim važnim tržištem.
S vremenom trgovina je rasla, pa su nas potreba i želja potaknule da pokrenemo i vlastitu proizvodnju. Uz dobar sirovinski bazen, preuzeli smo prostor bivše drvne industrije i dio kompleksa bivše Pamućne predi.
Pojavom MTV-ja pušten je hit da je video ubio radijske zvijezde, ali snašle su se one u posljednje vrijeme. Upravo video upotrebljavaju u svojoj korist i od poznatih glasova nepoznatog staza pretvaraju se u poznate likove s popularnih filmica dijeljenih po internetskim prostranstvima. Radio kao najbrži medij izvršno se prilagodio internetskoj revoluciji i zadržao svoje mjesto. Da, dogodile su se velike prilagodbe, radio je dostupan na internetu, voditelji se snimaju u studiju dok vode emisije, ali glavna misao vodilja radija i dalje je tu.
Radio se jako promijenio. Vremena su se promijenila i ljudi drugačije žive – brže, dinamičnije. I on se ubrzao da bi pratio taj novi ritam. Nažalost, katkad se dobije dojam da je radio u tome izgubio dio duše. Istraživanja su donijela neke stvari s kojima se jednostavno ne mogu složiti ni pomiriti, pogotovo kad je riječ o glazbi. Ako radio svira hitove, odnosno čeka da nešto postane hit, tko će taj hit stvoriti? Tu jako strada domaća glazba koja teško može doći do slušatelja. Mi na 101 rado sviramo domaće bendove koji imaju potencijala i uvijek nam je drago kad se neki domaći mladi bend probije. Da ne ispadne da imamo samo četiri-pet izvođača koji se vrte ukrug – rekao nam je Mladen Bomoštar, jedan od glasova ‘JuTrovanja’ na legendarnoj 101-ici i jedna od legendi radijskih valova s dugim stažem iza pulta.
