Siječanski hladan tuš

Izvoz u prvome mjesecu pao sedam, a uvoz čak 16 posto. Iako se već iz podatka o padu industrijske proizvodnje od pet posto u siječnju moglo pretpostaviti da će pasti i izvoz, tako visok pad vanjskotrgovinske razmjene ipak izaziva čuđenje.

Takvo što moglo se i očekivati još otkako je objavljeno da je industrijska proizvodnja u siječnju bila pet posto manja nego u prvom mjesecu prošle godine. Doduše, ne bi bilo ništa neobično i to da je prva procjena izvoznih rezultata manjka te da je moguće da će se naknadno ustanoviti da je izvoz u siječnju ipak bio nešto veći od iskazanih 711 milijuna eura, što je najniža mjesečna razina još od veljače 2013. godine.

Na takvu pomisao upućuje podatak da u siječnju nije pao samo izvoz već i uvoz. I to za (pre)visokih 16 posto. Dok bi se u pad izvoza još moglo bezrezervno povjerovati, toliki pad uvoza ipak bi pripadao kategoriji svjetskih čuda. Toj kategoriji gotovo da pripada i podatak da je u prosincu prošle godine, na mjesečnoj razini, pokrivenost uvoza izvozom bila čak 72,1 posto. Izvoz je u prosincu po nešto porastao (četiri posto), uvoz je bio nešto manji (dva posto) pa smo imali dosad nezabilježeno malu razliku između mjesečnog uvoza (1,26 milijardi eura) i izvoza (910 milijuna eura). Na razini cijele godine pokrivenost uvoza izvozom lani je iznosila 60,5 posto, što također nije loš podatak uzmemo li u obzir da je godinama pokrivenost bila niža od 50 posto.

Relativno zadovoljavajuća pokrivenost uvoza izvozom u prošloj godini dobrim je dijelom rezultat trgovine sa zemljama Cefe, u koje je hrvatskih izvoz povećan 11,2 posto (na 2,1 milijardu eura), a uvoz s tih tržišta smanjen je 7,9 posto (na 901 milijun eura). Pritom je najviše promijenjen skor u trgovini s BiH, koja je ostala drugo najveće hrvatsko izvozno tržište (iza Italije), i u koju je naš izvoz povećan 4,3 posto, a uvoz iz nje smanjen više od dvadeset posto, na svega 460 milijuna eura, prema čemu je tek na sedmom mjestu prema vrijednosti uvoza u Hrvatsku.

Istovremeno je izvoz na tržišta zemalja Europske unije povećan za identičan postotak kao i u Cefe, ali je uvoz s tih tržišta također znatno (6,8 posto) porastao. Izvoz u EU lani je iznosio 6,6 milijardi eura, a uvoz nešto više od 13 milijardi, od čega je blizu deset milijardi eura vrijednosti robe došlo upravo iz zemalja u koje Hrvatska najviše i izvozi – Italije, Slovenije, Njemačke, Austrije i Mađarske.