Što je bilo presudno da postanete poduzetnik? Htio sam postići nešto i napredovati, a supruga me je podržala pa smo zajedno osnovali tvrtku. U početku smo se bavili gradnjom konstrukcija malih zgrada ili samo njihovih dijelova i imali samo tri zaposlenika. Supruga je u to vrijeme radila u bolnici i u početku smo i njezinu plaću morali davati za plaću radnika.
Kako se razvijala vaša tvrtka i koliko danas ima zaposlenih? Nakon deset godina poslovanja imali smo 50 radnika, a danas ih zapošljavam 700; od toga je samo 10 u administraciji, a 690 u proizvodnji. Imamo svoje inženjere, stručnjake raznih profila, specijalizirali smo se za željezo i beton, radimo konstrukcije za nebodere od po 50 katova, garaže, parkirališta i ostalo.
Koliko tvrtki imate? Zasad dvije, druga se bavi samo izradom željeznih platformi. Ulažemo i u nekretnine, dijone i investicijske fondove.
Kako dobivate poslove? Na javnim dražbama. Više puta radimo za istog naručitelja jer smo se dokazali: obavljamo posao na vrijeme, kvalitetno i po povoljnoj cijeni.
Australija je multinacionalna država. Kakva je nacionalna struktura zaposlenih u vašoj tvrtki? Imamo 400 Hrvata, među kojima su naši rođaci, prijatelji i znanci, a ostali su pripadnici različitih naroda.
Financijski pomažete hrvatskoj zajednici u Australiji i raznim projektima u domovini, ali ne ulažete u Hrvatsku. Zašto? Prije tri godine istraživao sam uvjete ulaganja u Hrvatskoj, ali sustav ne jamči uspjeh. Hrvatska vlada ne štiti poduzetnike, ako investiram novac moram dobiti jamstvo da ću moći razvijati posao, da će država to stimulirati i jamčiti pravnu sigurnost, a ne da sve propadne za godinu dana. Čekam da se stvore uvjeti za nas iseljenike, volio bih ulagati u Hrvatsku, ali ne mogu predvidjeti što će se u njoj za pet godina dogoditi. Vlast se posebno mora pozabaviti poticanjem poduzetništva kako bi iseljeni Hrvati pridonijeli svojim velikim potencijalom gospodarstvu domovine.