Jeftin energent, a mali onečišćivač

I ako posljednjih nekoliko godina potrošnja plina u Hrvatskoj pada, i dalje je najpoželjniji energent. Ekonomičan je, onečišćuje okoliš manje nego nafta i ugljen, a, prema procjenama, utroba Zemlje skriva ga više od dvjesto trilijuna prostornih metara i te će zalihe potrajati najmanje još tri stoljeća. Plin je energent budućnosti, nazivaju ga zelenim i globalno je sve traženiji na tržištu energenata. Unatoč padu njegove potrošnje zbog recesije i smanjenja industrijske proizvodnje u energetskom sektoru, on je trenutačno najperspektivnija niša jer ga sve više, osim industrije, upotrebljavaju kućanstva. Plin ima visok stupanj iskoristivosti i uz ugljen jedini je izravno uporabljiv energent. Njegovo iskorištavanje omogućuje učinkovito planiranje i upravljanje troškovima, što je važno potrošačima.

Budućnost plinskog tržišta nije upitna jer je plin jeftiniji od ostalih energenata i manje onečišćuje okoliš. Potreba za čuvanjem okoliša više nije samo deklarativna nego i nužna jer klimatske promjene i vremenske nepogode izazvane stakleničkim plinovima iz godine u godinu izazivaju sve veću štetu. Očekuje se da će potrošnja prirodnog plina do 2035. porasti za 44 posto u odnosu na 2007., a hrvatska kućanstva, prema HEP-ovim podacima, ovisno o vremenskim prilikama zimi troše od 600 do 650 milijuna prostornih metara na godinu. Najviše plina, tri-stotinjak milijuna prostornih metara na godinu, troše kućanstva na distributivnom području Gradske plinare Zagreb. Prema neslužbenim podacima, ukupna potrošnja plina u RH u 2014. bila je oko 2,4 milijarde prostornih metara.

Najviše plina za potrebe domaćega tržišta došlo je s hrvatskih plinskih polja i proizvela ga je Ina, lider hrvatskoga tržišta plina. Prošle je godine proizvela oko 1,5 milijardu prostornih metara prirodnog plina: iz podmorja više od 685 milijuna prostornih metara, a s kopna više od 725 milijuna, pokrivši tako oko dvije trećine ukupne domaće potrošnje plina. Najveće je nalazište plina u Hrvatskoj u Molvama, gdje je i najsuvremeniji pogon za vađenje i distribuciju plina u ovom dijelu Europe, što je uz razgranatu mrežu plinovoda na 95 posto područja Hrvatske velik kapital. Hrvatska, dakle, ima sve uvjete postati lider opskrbe plinom u regiji: proizvodnju, infrastrukturu, skladište i liberalizirano tržište.

Za razliku od Ine, koja je najveći i jedini proizvođač plina u Hrvatskoj, tvrtka Prvo plinarsko društvo najveći je domaći uvoznik prirodnog plina i trenutačno nabavlja gotovo trideset posto potreba za domaće plinsko tržište. Prema trenutačnim podacima, prodajni portfelj Prvoga plinarskog društva u plinskoj godini 2014. i 2015. bit će oko 750 milijuna prostornih metara. Taj plin Inina tvrtka Prirodni plin nije povukla iz skladišta Okoli, a HEP ga je prodao kućanstvima za 2,20 kuna po kubiku i tako zaradio 300 milijuna. Budući da je takvo što zabranjeno prema tzv. trećem energetskom paketu EU, Vlada je snizila cijenu plina kućanstvima.

Od 1. travnja, prema odluci Vlade, plin pojeftinjuje za sedam posto. Cijena plina koji HEP prodaje distributerima umjesto 2,47 kuna bit će 2,17 kuna po prostornome metru. Da bi plin za kućanstva mogao pojeftiniti, najavljen je još lani, kad je HEP na dražbi kupio 105 milijuna prostornih metara plina za 60 lipa po kubiku. Taj plin Inina tvrtka Prirodni plin nije povukla iz skladišta Okoli, a HEP ga je prodao kućanstvima za 2,20 kuna po kubiku i tako zaradio 300 milijuna. Budući da je takvo što zabranjeno prema tzv. trećem energetskom paketu EU, Vlada je snizila cijenu plina kućanstvima.

Na perspektivu razvoja tržišta prirodnog plina u Hrvatskoj, prema Vujanovčevim riječima, zbog velikih industrijskih potrošača utjecat će znatno i stanje gospodarstva, klimatološke prilike, utjecaj obnovljivih izvora energije, moguća nalazišta prirodnog plina te Jonsko-jadranski plinovod. Utjecat će i razvoj infrastrukture, mogućnosti novih interkonekcija sa susjednim državama te važni čimbenici za uspostavljanje potpuno otvorenoga, stabilnog i konkurentnog tržišta prirodnog plina u Europi, drži Vujanovac.

Osim zbog pada potrošnje i cijene plina dionici hrvatskoga plinskog tržišta zasad odbijaju govoriti o poslovnim planovima vjerojatno i zbog konkurencije, no važno je da je domaće tržište plina liberalizirano, što je omogućilo uklanjanje monopolna, pad cijene plina, povećanje broja opskrbljivača te njihov izbor.

Vlada RH prošle je godine fiksirala cijenu plina za kućanstva, i nedavno je dodatno snizila, a Ina je morala opskrbu kućanstava plinom prepustiti HEP-u uz kojega su se pojavili novi opskrbljivači, primjerice MET i Prvo plinarsko društvo. Za razliku od ostalih dionika na tržištu plina Ina ima nekoliko razloga za nezadovoljstvo: prošle godine, prema odluci Vlade RH, udvostručena joj je naknada za eksploataciju, obvezatna je HEP-u prodati plin za opskrbu kućanstava po reguliranoj cijeni znatno nižoj od tržišne i morala je na dražbi prodati plin iz podzemnog skladišta Okoli za samo šezdeset lipa po prostornome metru.

Ina je i dalje dužna po cijeni koju odredi Vlada opskrbljivati plinom HEP koji ga dalje distribuira kućanstvima, tako da će nova Vladina odluka o sniženju cijene plina od 1. travnja za sedam posto umanjiti Inin ovogodišnji prihod. Odluku Vlade RH o cijeni plina koja obvezuje Inu da od 1. travnja prodaje plin HEP-u po novoj reguliranoj cijeni nepovoljno će utjecati na tvrtkine prihode od 47 milijuna kuna od travnja do prosinca 2015. Nakon prošlogodišnjega smanjenja cijene plina s 2,20 kuna po prostornome metru na 1,71 kunu cijena je sada snižena na 1,59 kuna po prostornome metru. Podesćemo da je Ina prošle godine zbog Vladine odluke iz veljače 2014. o obveznoj prodaji HEP-u dijela proizvodnje prirodnog plina za opskrbu kućanstava po reguliranoj cijeni imala prihod manji za 260 milijuna kuna u 2014. HEP je pak lani na razlici između jeftinog plaćenog plina i prodajne cijene za građane imao ekstradobit od tristo milijuna kuna. Iako je Vlada oduzela Ini pravo opskrbe kućanstava prirodnim plinom, ona i dalje opskrbljuje mnogo industrijskih potrošača i opskrbljivača na distributivnim sustavima. Međutim, hrvatsko tržište plina ne ovisi samo o odnosu Vlada RH – Ina – HEP, cijene plina i troškovi njegova transporta pali su na svjetskoj razini. Sve dok to bude tako, padat će i cijena na domaćem tržištu.