Milanović: Uloga HBOR-a više nije obnova nego razvoj, odnosno izvoz

Gostujući na susretu Liderova kluba izvoznika održanom u sjedištu Podravke, premijer je odbio svaku primisao na devalvaciju kune, ali pokazao je veliku spremnost da ojača HBOR-ovu potporu izvoznicima na trenutačne ekonomske okolnosti na domaćem tržištu, ali i na inozemnima. Izvoznike koji posluju s Rusijom zabrinjavaju pad rublja i položaj kune, za koju neki smatraju da je prejaka i zauzimaju se njezinu devalvaciju.

Premijer se s njima ne slaže jer smatra da vrijednost domaće valute ide u korist turizma, industrije za koju se dugo nije čulo iz usta jednog premijera. Istaknuo je da bi devalvacija kune bilo čisto švercanje i uteg turizmu.

– U turizmu su kapitalna ulaganja golema: u ovom trenutku imamo milijardu eura najavljenih investicija koje bi nas trebale približiti zapadno-europskim standardima. Hrvatska je turistička industrija konkurentna, profitabilna, dionice turističkih tvrtki žive su i likvidne. Turizam nije hrvatski potencijal, nego meki jastuk hrvatske platne bilance, djelatnost koja jamči dugoročnu nacionalnu sigurnost. S devalvacijom se ne treba poigravati – izjavio je premijer.

Osvrnuo se i na europsku konkurenciju i naglasio da sve europske zemlje nešto izvoze i sve u tome žele biti najbolje, da Hrvatska nije jedina kojoj je izvoz vrlo važan. Stoga treba gledati kako biti uspješniji od konkurencije i prodati što više robe na stranim tržištima. Istaknuo je i važnost fondova EU. Mnogo smo toga dogovorili, sada projekte treba provesti i potrošiti novac iz fondova. Kraj fondova EU svaka kuna koja bi za javne investicije išla iz državnog proračuna bila bi bačen novac. Zašto smo inače u EU? – pitao se Milanović, dodajući da svoje kompetitivne nedostatke Hrvatska može nadoknaditi slobodnim ulaskom na europsko tržište i time što za razliku od zemalja s višim standardom na raspolaganju ima europski novac.

Izvoznici su pohvalili dosadašnji rad Joška Klisovića, zamjenika ministre vanjskih i europskih poslova, koji je također bio na skupu. Istaknuli su da je pokrenuo neke pozitivne promjene, ali od premijera i njegove vlade očekuju konkretne mjere, osobito na polju birokracije i smanjivanja državnog aparata. Ivan Topčić, predsjednik Uprave Tim Kabela, premijeru je rekao da poduzetnicima sve ide dobro dok se ne moraju obratiti državnim institucijama koje koče i odugovlače postupke, za što izvoznici nemaju vremena.

– Treba nam vaša potpora, vi ste naši poslužitelji. Pokosite nam travu, stavite mreže, a mi ćemo odigrati utakmicu. Vidjet ćete kakve ćemo rezultate ostvariti. Znam da država nema novca, no poznato je i da ih su ludo troši, kao što je bio slučaj s brodogradilištima u posljednjih dvadeset godina. Očekujemo da hrabro krenete u promjene. Gospodarstvenica treba netko tko je spreman zbog toga izgubiti izbore – rekao je premijeru Topčić.

Spomenuo je primjer nedavnoga gostovanja na sajmu u Dubaju na kojem su osim njegove sudjelovale još dvije hrvatske tvrtke, Dalekovod i Končar, te je primijetio da je nastup tridesetak turskih tvrtki u 50-postotnom iznosu sufinancirala država Turska. – Sviđa nam se što Turska radi za svoje gospodarstvenike. U Hrvatskoj sredstva iz proračuna cure, a mogla bi se preusmjeriti u gospodarstvo. Primjerice, u državnoj upravi petsto ljudi radi posao koji nas nekoliko u tvrtki može obaviti jednako učinkovito. Imajte hrabrosti reći da u državnom aparatu ima previše zaposlenih – napomenuo je Topčić.

Milanović se osvrnuo na to da je u državnim tvrtkama smanjen broj radnika. Konkretno, građani Koprivnice, u kojoj je na vlasti SDP, tu stranku sigurno ne gledaju blagonaklono otkako je iz Podravke otišlo 1200 zaposlenih, a stranka se, kaže Milanović, zamjerila i mastodontima kao što su Hrvatske željeznice i Hrvatska pošta. – Nisam rekao da se u državnom aparatu neće otpuštati ljude, nego da nećemo smanjivati plaće jer trebamo povećati potrošnju; ona je napokon počela rasti zahvaljujući nekim smanjenjima poreznih stopa. Napadaju nas da štitimo bogate građane, one čija su primanja u višim poreznim razredima, no to su potrošači koji većinu svojih primanja moraju dati bankama. Tri sam godine štitio banke kao oko u glavi, sada je dosta. Sad ćemo vidjeti što banke mogu napraviti za Hrvatsku – rekao je Milanović.

Đuro Njavro, dekan ZŠEM-a, istaknuo je važnost obrazovnog sustava i naglasio da Europu danas treba smatrati vlastitim tržištem. – Od tisuću studenata jedan ima priliku otići izvan Hrvatske, sa ZŠEM-a ih dvadeset posto ode preko granice. Hrvatska turistička zajednica trebala bi u sklopu svoje promidžbe pozivati strance da dođu studirati u Hrvatsku ili se liječiti ovdje – predložio je Njavro.

Franke Frančević, direktor tvrtke Rasco, jednog od vodećih proizvođača opreme za komunalno održavanje u Europi, Milanoviću je poručio da, kad govori o fondovima EU i novcu, Vlada ne smije zaboraviti ulogu HBOR-a, koji je vrlo važan za izvoznike.

– Uz poštovanje prema poslovnim bankama, investicijski kredit s kamatama od četiri posto golemo je opterećenje. U razvijenim zapadnim zemljama kamate su od 0,7 do 3 posto. Ne želimo raditi s poslovnim bankama koje imaju lihvarske kamate, nego s HBOR-om koji bi nam mogao pomoći preko noći, sa svim elementima osiguranja – istaknuo je Frančević. Milanović je na to rekao da je HBOR državna razvojna banka za izvoznike, da je obnova već provedena te da danas razvoj znači izvoz.

– HBOR ne postoji za financiranje članova Vlade, nego je tu radi vas. Ako treba, promijenit ćemo njegov statut – poručio je premijer.

Izvoznicima je pokušao objasniti i s kojim se dvojba sučava kao političar istaknuvši primjer Rusije, protiv koje mnogo članica EU ima averziju. Rusija, kaže, nije neprijateljica Hrvatske bez obzira na krizu u Ukrajini.

– Povijesno naslijede vrlo je važno, a ruski tenkovi nisu bili u Hrvatskoj. Rusi prema Hrvatima imaju dobar stav, i to treba iskoristiti – zaključio je Milanović.