Ne znam kako opstaju oni koji se bave samo rent a carom, a posluju u okviru zakona

Ne znam kako opstaju oni koji se bave samo rent a carom, a posluju u okviru zakona. Predsjednik Uprave Oryx grupe govori o najnovijim promjenama i upozorava na trendove koji bi uskoro mogli urušiti to dinamično tržište.

Čini se da je rent a car trenutačno jedna od industrija koje bolje stoje, no ipak ste prilično zabrinuti zbog stanja na tržištu. Što se događa? Takva iluzorna percepcija samo je posljedica pojedinih PR službi. U ovoj branši svakih nekoliko godina ponuda vozila debelo premaši potražnju iako potražnja iz godine u godinu raste. Prošle godine mislio da smo dosegnuli kulminaciju broja vozila na tržištu, na vrhuncu sezone bilo je oko 1500 vozila viška, no ove godine mogli imati još veću poplavu vozila.

Rent a car jest djelatnost čije brojke i kretanja ne prati nijedna službena institucija u Hrvatskoj. Kamo vi uopće spadate? Rent a car industriju pod svoje nikad nije uzelo nijedno ministarstvo – ni promet ni turizam. Ne spadamo nikamo, a jako utječemo na gospodarstvo. Ne postoje nikakvi službeni podaci o toj industriji i to je bio razlog zbog kojeg smo lani osnovali Rent a car koordinaciju pri HUP-u, čijih je jedanaest članica čini 70 posto ukupnog tržišta. Prema neslužbenim podacima, lani je za potrebe rent a cara kupljeno oko 7000 vozila, a ukupno je u ponudi na vrhuncu sezone bilo između 12 i 13 tisuća vozila. Promet od najma vozila vrijedio je oko 500 milijuna kuna. Međutim, značenje industrije mnogo je veće jer rent a car čini 20 posto ukupne prodaje novih automobila u Hrvatskoj. Pokušat ćemo postići da nas, kao i u drugim zemljama, pod svoje uzme Ministarstvo turizma jer većinu prihoda ostvarujemo u sezoni od turista.

Rekli ste da potražnja za najmovima raste. U čemu je onda problem? Glavni problem tržišta ekonomski je paradoks: potražnja raste, a cijene padaju. Mogli bismo na primjeru svoje branše napisati udžbenik iz ekonomije o tome kako ne voditi biznis. Kao konkurencija prestali smo se boriti na polju inovacija i osmišljavanja dodatne ponude, sve se svelo na cjenovni damping. Protiv toga se trebamo boriti jer će nam se inače tržište urušiti. U sezoni je dovoljno da cijene neznatno padnu i dobijete golem utjecaj na ukupne prihode na razini godine.

Brojke u turizmu rastu, ali ne drastično. Kakve su vaše prognoze za ovu godinu? Vjerujem da će turistička sezona općenito biti bolja, pa tako i za našu branšu. Obavit ćemo rekordan broj najmova, ali zaradit ćemo manje nego lani. U suradnji s globalnim agencijama pratimo najave, posebice avio-gostiju. Ove godine potražnja će biti veća za desetak posto, no volim biti oprezan s najavama jer neki naši konkurenti nisu baš vični ekonomskim analizama. Ako kažem da će biti veća za pedeset posto, sutra bi već mogli naručiti dodatne automobile.

Jesu li vaši najveći konkurenti odgovorni za damping ili to čine manje tvrtke? Desetak je ozbiljnijih igrača s flotama većima od petsto vozila. Ima i mnogo malih s voznim parkom od deset do pedeset vozila, ali njih je teško pratiti i regulirati pa rade na granici sive ekonomije, u kojoj je sigurno dvadesetak posto tržišta. Međutim, mali ne mogu znatnije utjecati na tržište, nego se prilagođavaju nama. Cijene ruše oni koji vide da nemaju dovoljno rezervacija za određeno razdoblje i panično reagiraju. A to su većinom oni igrači koji nisu na vrijeme prepoznali globalni trend sve kasnije izrade rezervacija.

Promijenilo se dosta igrača. Gotovo nema tvrtki koje su radile isti posao prije deset godina. Tko su vam trenutačno najveći izazivači? Svake godine pojavljuje se nova rent a car tvrtka i bez problema dođe do financiranja novih tisuću vozila. Procjena rizika leasing-kuća postala je prelazna, što je povezano s lošim stanjem u prodaji novih automobila općenito. Naime, i uvoznici i leasing-kuće traže slamu spasa da gurnu vozila na tržište i prodaju ih pošto-poto. No prvi put kad propadnu jedan ili dva srednja ili velika igrača, situacija će se promijeniti. Naravno, uvijek može uskočiti drugi igrač koji može preuzeti nečiju licenciju i dugove. Tvrtka nositeljica velike franšize u Hrvatskoj u predstečajnom je postupku pa treba vidjeti hoće li to donijeti pozitivan ili negativan pomak na tržištu.

Komu zasad ide bolje, onima koji rade s franšizom ili bez nje? Franšize su jedno od rješenja za rent a car tržište kojemu hitno treba konsolidaciju. U Hrvatskoj imate od četiri do pet ozbiljnijih igrača koji nisu nositelji franšiza i s druge strane franšizere poput Sixta, Hertz, Avisa, Europcara, Enterprise i drugih koji su nam konkurencija. Idealan scenarij bio bi da te tvrtke preuzmu neku licenciju. Kad bismo se spojili, povećali bismo se i ojačali pojedinačno, a s tržišta bismo maknuli 25 posto vozila koja su višak. Kad bi to napravila tri igrača, to bi bilo fantastično.

Koje igrače još možemo očekivati na hrvatskom tržištu rent a cara? Ako nitko od nas koji smo ovdje ne uzme franšize koje se nude, igrači koji su financijski mnogo snažniji od svih nas zajedno doći će izvana i napraviti nered. Jedan od njih snažan je grčki igrač, nositelj franšize Hertz za Grčku, Cipar, Srbiju, Bugarsku, Rumunjsku te Crnu Goru. Siguran sam da ‘snima’ i Hrvatsku. Bio bih sretniji da netko od domaćih konkurenata uzme tu franšizu.

Zašto vi ne uzmete? Franšiza znači plaćanje naknade, ne samo na novi posao nego i na onaj koji ste prije sami stvorili u Hrvatskoj. Drukčiji bi naš položaj bio da smo novi igrač koji želi nabrzinu osvojiti tržišni udio. U tom slučaju nemate što izgubiti. Nemam ja ništa protiv da Oryx bude prvi koji će utruti taj put, samo se treba pojaviti partner koji će ponuditi prihvatljive uvjete. A još nismo našli franšizu koja bi Oryxu dala više od onoga što bi izgubio.

Može li danas rent a car samostalno opstati kao biznis, bez naslanjanja na drugu djelatnost kao što je prodaja automobila, turizam i slično? U normalnim uvjetima prije nekoliko godina taj je biznis sâm po sebi bio profitabilan, danas teško ako u drugim djelatnostima ne ostvarujete zaradu npr. pri prodaji vozila ili njihova održavanja. Oryx nije najjeftiniji na tržištu, to nije naša strategija, ali čak i s tim cijenama teško možemo biti samostalno profitabilni. Ne znam kako opstaju igrači koji nemaju dodatne izvore prihoda, a posluju u okviru zakona.

Koliko često mijenjate vozni park i što radite s vozilima nakon rent a cara? Procjenjujem da se cjelokupan vozni park rent a cara u Hrvatskoj obnovi svake dvije godine. Većinom su to vozila uzeta na operativni leasing i s trećom je stranom potpisan otkup nakon uporabe. U našem slučaju AutoZubak prodaje ta rabljena vozila. Budući da su relativno nova, teško je procijeniti koliko nam prodaja tih rabljenih automobila utječe na smanjenje prodaje novih vozila, odnosno koliko je AutoZubak mogao prodati novih vozila da nije bilo rabljenih iz rent a cara.

Koliki vam udio u poslovanju donose poslovi s državom na razini cijele grupacije? Udio poslova s državom za nas je gotovo beznačajan. Više smo okrenuti privatnom tržištu, i to prema malim i srednjim tvrtkama. Tako disperziramo rizik, a i s njima je zahvalnije poslovati nego s velikim sustavima koji raspisuju natječaj, pošalju ga na adrese deset tvrtki, mi se potučemo oko cijene i na kraju dana nitko ništa ne zaradi. U rent a caru s državom nemamo nijedan posao. Javljam se na državne natječaje, no s obzirom na to da ne idemo ispod razine profitabilnosti, ne prolazimo na njima.

O kolikom je dampingu riječ na javnim natječajima? Znatnom. Možda netko zna nešto što mi ne znamo ili je sposobniji, ali te cijene koje prolaze niže su od cijene vozila. Ne vidim smisao u najmu automobila ispod njegove nabavne cijene.