VELIKODUŠNO FINANCIRANJE ČISTE ENERGIJE U ZGRADAMA I OKO NJIH

Najveći projekt energetske obnove javnih zgrada u Hrvatskoj, vrijedan 114 milijuna kuna, splitska je bolnica Križine. Ugovor su u prosincu potpisali Ministarstvo zdravlja, Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama, Klinički bolnički centar Split i tvrtka Rudan iz Žminja koja provodi projekt. Radovi će biti dovršeni za 18 mjeseci od dana sklapanja ugovora, dakle, trebali bi završiti sredinom iduće godine. Radi se o kompletnoj energetskoj obnovi koja bi trebala početi sredinom travnja i koja bi bolnici trebala donijeti smanjenje potrošnje energenata za 52 posto u 14 godina, koliko iznosi maksimalno razdoblje koje predviđa program obnove zgrada javnog sektora. Kad je pak riječ o samoj uštedi, prema onome što kažu u Rudanu, procjenjuje se da bi bolnica Križine mogla uštedjeti pet milijuna kuna godišnje. Drugim riječima, potrošnja toplinske i električne energije bit će racionalnija, što uključuje i uštedu vode.

Tijekom radova na energetskoj obnovi sanirat će se građevinski objekti, zamijeniti otvori, rekonstruirati kotlovnica i toplinska podstanica. Također ugradit će se toplinski solarni sustav, rekonstruirati rasvjeta i pravonica te sanirati sustav vodoopskrbe – poručuju iz Rudana.

Umjesto dosadašnjeg mazuta kao gorivo predviđeno je ekstra lako loživo ulje, no krajnji je cilj bolnice iskorištavanje zemnog plina, što će ponajviše ovisiti o razvoju infrastrukture, odnosno o aktivnostima koncesionara, kao i prema planu razvoja infrastrukture splitskoga Gradskog poglavarstva. Osim ovoga, projektom je predviđena potpuno nova ovojnica zgrade, kao i zamjena vanjske stolarije. U Rudanu kažu kako će bolnica Križine tako dobiti i novo lice te će se uvelike povećati komfor pacijenata i osoblja.

Ovaj se projekt financira putem ESCO modela (Energy Service Company). Riječ je o tome da tijekom otplate investicije za energetsku učinkovitost klijent plaća jednak iznos za troškove energije kao prije provedbe projekta. Dio uštedenih sredstava dobiva tvrtka koja provodi taj model, a nakon otplate investicije ESCO tvrtka izlazi iz projekta i sve pogodnosti predaje klijentu. U ovom projektu tvrtka Rudan sudjeluje sa 60 posto svojih sredstava i planira ih vratiti na taj način, a računa i na sredstva iz fondova EU. Ostatak financira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Iz Rudana poručuju da su svi kooperanti i podizvođači hrvatske tvrtke provjerene kvalitete, što je još jedna vrijednost ovog projekta.

Bolničke zgrade na splitskim Firulama uskoro bi trebale također pokrenuti ovakav projekt, koji će biti skuplji i dugotrajniji, pa je projekt na bolnici Križine neka vrsta stjecanja iskustva koja će dobro doći svima u Hrvatskoj, s obzirom na to da je i naša zemlja dio sveobuhvatne kampanje unutar EU o gradnji energetski učinkovitih zgrada. Naime, Europska unija će programima energetske učinkovitosti do 2050. potrošiti čak 727 milijardi kuna i smanjiti emisiju CO2 za 87,22 posto. Hrvatska je jedna od 11 zemalja članica koja je ispunila obvezu definiranja standarda zgrade koja je gotovo nula energetska, a prema tom planu energetski će se obnoviti višestambene zgrade, obiteljske kuće, zgrade javne i one komercijalne namjene. Za sve te četiri kategorije Vlada je prihvatila posebne programe koji se odnose na razdoblje od 2014. do 2020., s detaljnom razgradom do 2016. No nije moglo bez problema, posebno kod obiteljskih kuća jer, kako kažu u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, neke jedinice lokalne samouprave nisu bile na visini zadatka, pri čemu ističu posebno Grad Zagreb koji ima najviše stambenih kuća.

Subvencije države, koje isplaćuje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, u pravilu iznose od 40 posto do 80 posto vrijednosti investicije, ovisno o lokaciji na kojoj se kuća nalazi. Trenutačno postojeći program predviđa da se građani za subvenciju države javljaju putem svojih općina, gradova i županija. Taj smo model odlučili promijeniti jer se neke od jedinica lokalne samouprave nisu uključile u program, na primjer Grad Zagreb u kojem je velik udio ukupnog broja obiteljskih kuća u Hrvatskoj. S obzirom na to da se htjela izbjeći diskriminiranost građana grada Zagreba i drugih općina i gradova koji su zbog odbijanja svojih lokalnih samouprava bili onemogućeni ostvariti pravo na subvenciju, Ministarstvo je izmijenilo program. On će se uskoro promijeniti tako da će se građani koji žele povećati energetsku učinkovitost svoje kuće javljati izravno Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – poručuju iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

Kad je pak riječ o programa energetskih obnovi višestambenih zgrada, iz Ministarstva poručuju da se on za sada neće mijenjati. Zadovoljni su rezultatima postignutima u 2014. u kojoj je odobreno 44 milijuna kuna za projekte koji će se provoditi u 774 stambene zgrade. Ohrabruje, kažu, to što ove godine očekuju još veći interes građana, za što su već u prošloj godini osigurali više od 100 milijuna kuna, dvostruko veći iznos nego lani kojim će raspolagati Fond za zaštitu okoliša. Važno je reći da će se i ovdje udio sufinanciranja kretati između 40 i 80 posto, ovisno o lokaciji zgrade. Posebno bi se za ovu kategoriju trebali sufinancirati projekti tzv. približne nulte energetske koja je definirana direktivom EU. Riječ je o zgradama koje imaju vrlo visoku energetsku učinkovitost.

Ta približno nulta, odnosno vrlo niska količina energije trebala bi se znatno pokrivati energijom iz obnovljivih izvora, uključujući onu iz obnovljivih izvora koja se proizvodi u krugu zgrade ili u njezinoj blizini – objašnjavaju u Ministarstvu. Kad se pak radi o novim zgradama, države članice EU dužne su osigurati do 31. prosinca 2020. da sve one budu gotovo nula energetske, a sve nove zgrade u kojima borave i koje posjeduju tijela javne vlasti morat će to ostvariti do 31. prosinca 2018.

Za razliku od kuća i stambenih zgrada, za sada nema opipljivijih rezultata za zgrade komercijalne namjene. Riječ je o onim zgradama koje su u većinskom privatnom vlasništvu i u kojima je više od 50 posto bruto podne površine namijenjeno poslovnoj i/ili uslužnoj djelatnosti. Na njima će se od 2014. do 2020. provoditi mjere kojima će se postići energetski razred A+, A, B ili status zgrade nulte energetske potrošnje. Razlog zašto nema rezultata u toj kategoriji u Ministarstvu objašnjavaju time što su natječaji tek otvoreni. Traju natječaji za zgrade turističke namjene, a iskazano je, kažu, veliko zanimanje našega poslovnog sektora pa će, vjeruju, i ovaj program biti uspješan.

Osim države, u ovakve su projekte uključene i banke sa svojim zelenim kreditima. Naši sugovornici iz banaka kažu da potražnja za takvim kreditima raste i očekuju da će tako biti i idućih godina. Hypo Alpe-Adria-Bank, u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj, ministarstvima turizma i poduzetništva i obrta te sa županijama i gradovima nudi iskorištavanje kredita po raznim programima. U Erste banci s ovim su projektima ušli 2010., a nedavno su smanjili kamatne stope na sve nove stambene ekokredite za 0,3 posto. Tako kamatne stope za stambene ekokredite sada iznose od 5,27 posto do 5,62 posto.

Energetski razredi koji su obuhvaćeni stambenim ekokreditima sada su A+, A, B i C. Uz navedeno, osim kredita s promjenjivom kamatnom stopom, u ponudu su uvedeni i stambeni ekokrediti s fiksnom kamatnom stopom za rokove otplate do 10 godina, a fiksna kamatna stopa iznosi 5,85 posto – kažu u Erste banci. Ova je banka lani odobrila ukupno 68 ekokredita građanima u ukupnom iznosu od oko 34,4 milijuna kuna. Tako je, objašnjavaju, rast broja takvih kredita porastao za dosta velikih 62 posto u odnosu na 2013., no još je zanimljivije da je ukupna novčana vrijednost kredita u tom razdoblju bila dvostruko veća. Vidljivo je to i prema udjelu ekokredita u ukupnim kreditima Erste banke. On je 2014. iznosio osam posto (kada govorimo o broju kredita), odnosno 13 posto (po volumenu). Privredna banka Zagreb također je putem svojih energo kredita privukla određeni dio investitora za objekte energetskog razreda A, A+ i B te za poboljšanje energetske učinkovitosti postojećeg objekta. Ta banka sada već gotovo trećinu svojih stambenih kredita plasira u sklopu ovoga programa, a prosječni iznos kredita je 67 tisuća eura.

Ove godine očekujemo dodatni rast potražnje za energo kreditima zbog povoljnijih kamatnih stopa, ali i zbog trenda potražnje za energetски učinkovitijim nekretninama koje klijentima donose dodatne uštede. Također, mnoge županije i gradovi nude dodatne poticaje za poboljšanje energetske učinkovitosti nekretnina – kažu u PBZ-u. Njihove kolege iz Hrvatske poštanske banke također potvrđuju rast interesa za ovakvim kreditima. HPB je uveo u ponudu zeleni stambeni kredit u kolovozu 2012. i potražnja, kažu, za njima postupno raste. Lani su u ovoj banci odobrili 60 zelenih kredita ukupne vrijednosti 32,7 milijuna kuna, što je, kažu, oko četiri posto udjela u ukupnim stambenim kreditima.

Rast interesa za ovim kreditima možda daje za pravo mjerodavnima u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja kada kažu kako ćemo ostvariti šire ekonomske koristi integralnom obnovom nacionalnog fonda zgrada. Ovakvim se projektima, osim pojačane gospodarske aktivnosti, povećanja prihoda državnog proračuna i porasta zapošljavanja, daju i druge važne koristi našem društvu. Energetski efikasne zgrade povoljnije utječu na zdravlje ljudi, a time i na smanjenje izdvajanja države za troškove javnozdravstvenog sustava. Tim se mjerama smanjuje energetsko siromaštvo Hrvatske. Vrijednost energetski učinkovitih nekretnina kontinuirano raste. Indirektno će se koristi osjetiti u sektoru turizma, povećanju kvalitete života i jačanju opće financijske stabilnosti države – poručuju iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Kao što se vidi iz primjera splitske bolnice Križine, ovi bi projekti mogli pomoći ne samo boljim životnim uvjetima građana nego i domaćem gospodarstvu, posebno posrnujoj građevinskoj industriji.