HNB NA TEČAJNIM RAZLIKAMA LANI ZARADIO ČAK 2,2 MILIJARDE KUNA

‘Tečajnu dobit’ HNB je obvezan pospremiti u pričuvu, a ostatak od petsto milijuna uplaćen je u proračun. Velik dio ekonomske javnosti smatra da bi taj novac trebalo ubrizgati u gospodarstvo i da bi HNB trebao voditi aktivniju antirecesijsku monetarnu politiku.

Kad se uzmu objavljeni financijski izvještaji, čak i kad se uračunaju neke pretpostavke (kao što je HEP), u Hrvatskoj je prošle godine najveću neto dobit imala – Hrvatska narodna banka!

Lani je HNB imao neto dobit od 2,7 milijardi kuna! Od tog iznosa u državni je proračun prošljedio 516,3 milijuna. Podatak o njegovoj dobiti još je zanimljiviji kad se stavi u kontekst bankarskog sektora koji nadzire. Sve banke u Hrvatskoj lani su ostvarile bruto dobit od 2,5 milijardi kuna, dakle neto bi bio oko 1,8 milijardi. Stoga regulator banaka zarađuje više od onih koje regulira. A glavni razlog toliko visoke HNB-ove neto dobiti jest jedan jedini – tečaj.

– U 2014. nerealizirani dio dobiti na osnovi promjene tečaja i promjene tržišnih cijena iznosio je oko 2,2 milijarde kuna i u skladu sa Zakonom o HNB-u raspoređuje se u opće pričuve. Ostatak do 2,7 milijardi kuna, otprilike 0,5 milijardi, uplaćen je u državni proračun. Na visinu nerealiziranog dijela dobiti HNB-a u 2014. znatno su utjecali nerealizirani prihodi od obračunskih pozitivnih tečajnih razlika – objašnjavaju nam u HNB-u.

Ističu kako se taj dio dobiti prema zakonu raspoređuje u HNB-ove opće pričuve. Ističu da se njegovi realizirani prihodi većinom ostvaruju na temelju upravljanja međunarodnim pričuvama, i to ponajprije na osnovi kamata od deviznih vrijednosnih papira koji se drže do dospjeća, kamata od deviznih vrijednosnih papira koji se drže radi trgovanja, uključujući neto prihode na osnovi trgovanja vrijednosnim papirima.

– S druge strane, imamo troškove za kamate, naknade i provizije koje proizlaze iz upravljanja međunarodnim pričuvama te troškove poslovanja. Napominjemo da se sredstvima iz općih pričuva, kako je propisano navedenim zakonom, pokriva eventualni manjak prihoda nad rashodima središnje banke – zaključuju iz HNB-a.

Koliko je tečaj važan za HNB-ovu dobit, pokazuje i podatak iz godišnjeg izvješća za 2013. koji zorno pokazuje koliko razlike u tečaju mogu utjecati na dobit bankarskog regulatora. Tako bi jačanje dolara u odnosu na kunu za pet posto u 2013. povećalo HNB-ovu dobit za 731,9 milijuna kuna, a jačanje eura prema kuni za jedan posto donijelo bi mu 658,5 milijuna veću zaradu.

‘HNB većinu svoje imovine drži u stranoj valuti, zbog čega je izložen valutnom riziku, odnosno fluktuaciji međuvalutnih odnosa između kune i eura te kune i američkog dolara. Te promjene utječu na izvještaj o dobiti, pa tako i na konačni financijski rezultat. HNB je izložen valutnom riziku samo za neto međunarodne pričuve, a to su sredstva međunarodnih pričuva formirana na temelju otkupa deviza od banaka deviznim intervencijama i otkupom deviza od Ministarstva financija RH’, stoji u izvještaju za 2013.

U 2014. dolar je ojačao prema kuni za 13,57 posto, što je drastično poguralo HNB-ovu dobit. U prva tri mjeseca ove godine dolar je u jednom trenutku ojačao dodatnih 14,2 posto (bio je 7,2 kune). Ako se održi i nastavi takav trend, HNB-ova će dobit i za ovu godinu biti poprilična.

Tolika je dobit posve logična jer proizlazi iz temeljnog posla – emitiranja primarnog novca.