O davnina debljina se smatra znakom blagostanja, ljepote i zdravlja. No vremena su se promijenila i danas debljina nije samo estetski problem nego je najviše riječ o zdravstvenom poremećaju koji pridonosi razvoju kroničnih bolesti, osobito bolesti srca i krvnih žila te šećerne bolesti tipa 2. Unatoč toj nepobitnoj činjenici kao i postojanju trenda suvremene zapadnjačke kulture koji propagira isključivo vitku figuru, broj pretilih ljudi u svijetu sve više raste te Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da će do 2025. godine 50 posto svjetskog stanovništva biti debele. Ni stanje u Hrvatskoj nije nimalo bolje. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj čak 64,1 posto muškaraca i 54 posto žena ima prekomjernu tjelesnu težinu, a podjednako je (22,3 posto) pretilih muškaraca i žena. Procjena uhranjenosti djece za razdoblje 1997.-2002. godine pokazala je da je pravilno uhranjeno oko 70 posto djece, povećanu tjelesnu težinu imalo je 11 posto djece, a pretilo je bilo 5,2 posto djece!
Uspoređujući Hrvatice i Hrvate prema tjelesnoj težini s drugim zemljama Europe rezultati su nažalost poražavajući te se Hrvati ubrajaju u ‘debele nacije’. Prema debljini u Europi Hrvati su na petom mjestu, a ispred nas su jedino građani Malte, Grčke, Turske i Engleske.
Glavni su uzroci pretilosti prevelik unos hrane i nedovoljna tjelesna aktivnost, uslijed čega se višak energije unesen hranom, a neiskorišten radom i fizičkom aktivnošću skladišti u organizmu u obliku masnog tkiva. No u podlozi razvoja pretilosti ne leži samo ta jednostavna formula unosa i potrošnje, nego je pretilost rezultat djelovanja niza čimbenika, koji uključuju genetske, nasljedne, psihološke i socijalne uzroke. Rjeđi su uzroci pretilosti bolesti nadbubrežne žlijezde, štitnjače, oštećenja središnjega živčanog sustava i neki lijekovi (kortikosteroidi, antidepressivi). Prema mišljenju psihologa za razvoj pretilosti veoma su važni psihološki faktori, utjecaj obitelji i okoline u kojoj živimo te struktura ličnosti. Pretili se često karakteriziraju kao osobe koje svoje emocionalne stresne događaje liječe hranom, što dovodi do razvoja reaktivne pretilosti. Nasljede je također jedan od važnijih faktora u razvoju pretilosti. Naime, oko 80% pretilih osoba ima pozitivnu anamnezu o postojanju pretilosti u obitelji. Takva pretilost nije rezultat samo nasljeda, već i naučenih obrazaca ponašanja od roditelja.
