Šah je umjetnost analize – rekao je jedan od prvih velikih šahista proizašlih iz škole Sovjetskog Saveza Mihail Botvinik. Upravo zbog analiza, ali i tome što uči strateškom planiranju i razmišljanju, šah se vraća u velikom stilu. U Španjolskoj je već sada obvezan predmet u tristo osnovnih škola, a izborni u još tisuću. U Hrvatskoj zagrebački ga osnovnoškolci mogu izabrati kao izborni predmet.
I Gari Kasparov, još jedan ruski vrhunski šahist koji je dobro povezan s Hrvatskom, pokušava uvjeriti ministra obrazovanja, prosvjete i sporta da se šah uvede u sve hrvatske osnovne škole. Inicijativu za njegovo uvođenje pokrenuo je i Europski parlament. Šah je idealan za djecu od šest do devet godina jer je kod njih razvijena apstraktna inteligencija, mogu upijati znanje i razvijati svoje sposobnosti u punom kapacitetu.
Znanost još dvoji kako šah utječe na dječju inteligenciju. Primjer iz Njemačke potvrđuje da zagovornici imaju pravo, odnosno da je utjecaj pozitivan. Naime, u jednoj školi skupina osnovnoškolaca dobila je sat matematike tjedno manje u zamjenu za šah. Četiri godine zaredom njihova prosječna ocjena iz matematike bila je bolja od one koju je postigla skupina koja nije zamijenila sat matematike šahom.
Šah pomaže djeci u razvijanju koncentracije, što im je važno za čitanje s razumijevanjem. Matematika i razumijevanje pročitanog izazivaju najveće teškoće španjolskim učenicima, pokazalo je PISA-ino istraživanje, koje procjenjuje znanje i vještine učenika. Kad se mnogi pitaju zašto baš šah, a ne neki drugi sport, stručnjaci i šahovski mastori slažu se da on razvija mentalno kalkuliranje iz pokera, preglednost prostora iz bilijara i kontrolu osjećaja iz joge.
Utvrdili su da poboljšava 25 intelektualnih sposobnosti, uključujući predviđanje događaja.
