Home / Lifestyle i trend / Slikarica Opsjednuta Očima

Slikarica Opsjednuta Očima

Posljednji film jednog od najpoznatijih hollywoodskih odmetnika Tim Burtona za njega neuobičajenom konvencionalnošću i priče i režije u sjećanje priziva njegova kolegu i jednako iz srednje struje izopćenoga Davida Lyncha. Obojica su vrlo prepoznatljivi redatelji bogate mašte i specifična redateljskog opusa i obojica imaju poneki film koji se može svrstati u klasičnu filmsku ponudu. Za Lyncha je to, zapravo, samo jedan film, ‘Straightova priča’ (‘The Straight Story’), njegov jedini ‘normalan’ dugometražni uradak. Burton je s ‘Velikim očima’ (‘Big Eyes’) napravio sličnu stvar. Filmaš poznat po ‘Edvardu Škarorukom’, prva dva ‘Batmana’, ‘Beetlejuiceu’ i nizu filmova s područja fantastičnog i snolikoga, ovaj je put odlučio ovjekovječiti sasvim običnu, štoviše, istinitu priču.

Za svoj iskorak u svakodnevno Burton je odabrao život slikarice Margaret Keane koja se sredinom prošlog stoljeća proslavila prepoznatljivim stilom slikanja uglavnom žena, djece i životinja s neproporcionalno velikim očima. U odnosu na druge poznate likovne umjetnike njezinu priču izdvaja ne toliko njezina vještina koliko način na koji se proslavila. Naime, Margaret Keane godinama je svoje slike prodavala potpisane imenom svoga tadašnjeg muža Waltera Keanea, mnogo talentiranijega za marketing nego za slikanje kojim se bavio kao hobijem. Višlajastog prodavača i prevaranta Waltera Keanea u filmu glumi u posljednje vrijeme vrlo popularan njemačko-austrijski glumac Christoph Waltz koji se na međunarodnoj sceni proslavio ulogom nacista u filmu Quentin Tarantina ‘Ne-milosrdni gadovi’. Burtonov film dobio je osrednje kritike, no priča Margaret Keane (glumi je Amy Adams čijom je izvedbom Margaret bila oduševljena), koja je sudski epilog dobila tijekom devedesetih, privukla je osvježen interes medija i javnosti ne samo za nju nego i za njezine slike koje su tijekom sedamdesetih polako izasle iz mode.

Na prijevaru je pristala zato što je Walter bio vješt trgovac, manipulator i psihički nasilnik koji ju je ujedno da će tako lakše prodavati njezine slike, ali i zato što joj je, prema njezinim tvrdnjama, i otvoreno prijetio. Walter je na vrhuncu ‘svoje’ slave bio okarakteriziran kao ‘jedan od najkontroverznijih i najuspješnijih slikara današnjice’. Njegov argument djelomično je bio pojačan kontekstom vremena koje nije pokazivalo previše razumijevanja za žene u prvom planu, ali nakon desetak godina šutnje Margaret je odlučila javno priznati obmanu i poslije tužiti tada već bivšeg muža.