Home / Tvrtke i tržišta / Bihevioralna ekonomija

Bihevioralna ekonomija

Broj prodanih staklenih boca u prošloj je godini bio 9,4 posto veći nego godinu prije. Gotovo 77 posto proizvodnje plasirano je na izvozna tržišta.

Jedini proizvođač staklene ambalaže u Hrvatskoj, Vetropack Straža, u prošloj je godini, unatoč teškim gospodarskim prilikama u Hrvatskoj i regiji, nastavio pozitivan trend u poslovanju. Na tri staklarske peći i jedanaest proizvodnih linija u 2014. proizvedeno je 246,3 tisuće tona staklene ambalaže. Tvrtka kojoj je na čelu Tihomir Premužak u prošloj je godini ostvarila ukupan prihod od 801,6 milijuna kuna. Prodano je rekordnih 1,01 milijardu boca (9,4 posto više nego u 2013.), od čega je gotovo 77 posto plasirano na izvozna tržišta.

Manja prodaja na domaćem i proširenom tržištu (u državama regije) kompenzirana je rastom izvoza na tržišta Zapadne Europe. Vetropack Straža posluje prema načelima društveno odgovornog poslovanja. Uredno se i pravodobno ispunjavaju sve obveze prema zaposlenicima, državi, dobavljačima. Svaka investicija znači korak dalje u zaštitu okoliša. Otkako su švicari preuzeli tvornicu, u različite projekte vezane uz modernizaciju proizvodne tehnologije, infrastrukturu i organizaciju uloženo je više od 1,2 milijarde kuna. Potkraj 2014. u tvornici je bilo zaposleno 613 radnika. Najveći projekt proveden u drugoj polovici 2014. godine gradnja je postrojenja filtra za pročišćavanje dimnih plinova. Prošlog su mjeseca na filtar spojene dvije staklarske peći, a treća će biti spojena nakon remonta sredinom svibnja. Riječ je o najvećem ekoprojektu u povijesti Vetropack Straže. Tom će investicijom, vrijednosti oko 65 milijuna kuna, Vetropack Straža ispuniti obvezu preuzetu Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, odnosno postići granične vrijednosti emisije otpadnih plinova.

‘Teško je očekivati održiv rast izvoza, njegov rast u strukturi BDP-a i produktivnosti bez unutarnje devalvacije. To su prije svega niži porezi, reforme tržišta rada i odlučne mjere koje promiču realokaciju resursa u izvozne sektore, kao i promjene prema konkurentnijim poslovnim modelima, prilagodbe distribucijske veličine poduzeća (npr. putem strateškog partnerstva) te jačanje kvalitete menadžmenta’, poručio Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria banke, u intervjuu objavljenom u Poslovnom dnevniku.

Gospodarski strateg HSLS-a Josip Budimir u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju osvrnuo se na pogrešno mišljenje da treba poticati domaću potražnju jer ‘njezino stimuliranje samo produbljuje temeljni strukturi problem, a to je premali udio robnog izvoza u BDP-u. On je u Hrvatskoj oko 20 posto, a u usporedivim članicama EU-a od 60 do 80 posto.’

Ministarstvo pravosuđa i Državna geodetska uprava potpisali su s kompanijom Ericsson Nikola Tesla ugovor za nadogradnju i širenje Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS), deset mjeseci nakon završetka projekta u kojem je, sredstvima EU, razvijen javni portal Sve na jednom mjestu (tzv. One Stop Shop). Projekt u iznosu od 26 milijuna kuna financiran je sredstvima Svjetske banke i predstavlja nastavak prethodnog ugovora usmjerenog na razvoj i širenje sustava, čime ZIS postaje jedini cjeloviti alat koji integrira digitalizirane podatke iz zemljišnih knjiga i katastra za područje cijele zemlje. Realizacija tog ugovora nadograđuje sustav koji na nacionalnoj razini povezuje sustave iz domene e-Uprave, a čija je implementacija već započela te će znatno povećati razinu pravne sigurnosti, racionalizirati sustav zemljišnih knjiga i katastra te pojednostaviti poslovne procese.

Eksperimentalne metode bihevioralne ekonomije najčešće se upotrebljavaju u menadžerskom odlučivanju, postavljanju institucionalne ekonomije, određivanju sustava nagrađivanja zaposlenika, određivanju cijena, ciljanju kupaca… Iako je ekonomija ponašanja u Hrvatskoj u povojima, već je primjenjuju investicijski fondovi, a interes pokazuju i lideri novih političkih inicijativa.

elite li 20 kuna sada ili 25 kuna za 20 minuta? Želite li 20 kuna za tjedan dana ili 25 kuna za tjedan dana i 20 minuta? Ljudi će na prvo pitanje odgovoriti da žele 20 kuna sada, a na drugo da će, ako su već čekali tjedan dana, pričekati još tih 20 minuta i uzeti 25 kuna. To se zove hiperboličko diskontiranje (tendencija smanjivanja očekivane vrijednosti rezultata bliske budućnosti) kojem smo, navodno, svi mi skloni. Takva ‘neracionalnost’ ima duboke posljedice na naše životne odluke, od rješavanja problema s težinom do načina štednje za mirovinu. Taj primjer ima nevjerojatno široku primjenu u bihevioralnoj ekonomiji, koja tvrdi da smo svi mi iracionalni na sličan način i da je naša iracionalnost moguće modelirati.

O bihevioralnoj ekonomiji (BE) ili ekonomiji ponašanja u Hrvatskoj se tek nedavno počelo javno govoriti iako je u svijetu već u širokoj primjeni i u privatnom i u javnom sektoru. Njegove eksperimentalne metode najčešće se upotrebljavaju za odlučivanje menadžera ili investitora, postavljanje institucionalne ekonomije, određivanje sustava nagrađivanja zaposlenika, određivanje cijena, ciljanje kupaca itd. Stoga ne začuđuje oduševljenje domaćih ekonomskih biheviorista (kojih je od šest do sedam) zbog dolaska svjetski popularne konzultantske kuće Fehr Advice koja je najavila otvorenje uredu u Hrvatskoj do kraja godine. Ta tvrtka planira promijeniti dosadašnje poimanje kreiranja poslovnih i političkih odluka.

  • Kombinacija dobro obrazovanih mladih ljudi i velikih poslovnih prilika uvjerila nas je da je idealno vrijeme za naš angažman u regiji. JI Europe, osobito u Hrvatskoj, u kojoj želimo biti prva konzultantska tvrtka usredotočena na bihevioralnu ekonomiju. Želimo povećati pravednost i djelotvornost institucija i tržišta te omogućiti i privatnom i javnom sektoru da prihvate prednosti bihevioralne ekonomije koje su proizvode iz proteklih trideset godina istraživanja – najavio je Gerhard Fehr, suvlasnik i direktor Fehr Advicea, tvrtke sa sjedištem u Zürichu. Fehrovi su klijenti veliki trgovači, industrijske tvrtke, financijske ustanove, obrazovne organizacije, kao i one koje se bave zaštitom okoliša. Fehr ih vodi kroz promjene, dizajnira im sustav nagrada zaposlenika, osmišljava politiku cijena te još mnogo toga. Hrvatska će postati glavno središte njegovih daljnjih aktivnosti u regiji.

Bihevioralna ekonomija pobila je nekadašnje stajalište da su ljudi racionalni. Ona tvrdi da ekonomski akteri nisu besprijekorno racionalna bića koja donose odluke koje će najbolje maksimizirati njihov interes, nego dopuštaju da ih vode emocije, uvjerenja, intuitija ili pribijegavaju rezoniranju. Pioniri bihevioralne ekonomije izraelci su psiholog D. Kahneman i A. Tversky.