Home / Tvrtke i tržišta / Elektrobrodovi poput tramvaja

Elektrobrodovi poput tramvaja

Gotovo sve hrvatske lokalne zajednice pokušavaju razvijati neki ‘zeleni’ projekt, ali neke su u tome više, neke manje uspješne. Šibenik se prozvao zelenim gradom, gradom zelenih industrija te ima službeni status nacionalnog centra zelenih industrija. Ujedno je prvi dalmatinski grad sa sustavom javnih bicikala Nextbike te u javni prijevoz planira uključiti veće i manje autobuse na električni pogon.

Nedavno je grad dobio i prvu punionicu struje za automobile i bicikle na električnu energiju, a planira ih u skoroj budućnosti imati četiri. Naime, Šibenik se uključio u međunarodni projekt Intermodal kako bi putem međunarodne suradnje i razmjene iskustava s gradovima na Jadranu osmislio održiv i energetski učinkovit sustav javnog prijevoza, a međunarodni projekt financiran je sredstvima EU.

U sklopu Intermodala, u suradnji s Končar institutom i privatnom tvrtkom iCat pokrenut je projekt gradnje četiri broda na električni pogon, svojevrsnog ‘metroa na moru’. Grad planira žičarom i alternativnim prijevozom povezati i tri tvrđave. Obnova tvrđave Sv. Mihovil gotova je, a preostalih dviju traje, s time da je iz fondova EU svaka dobila po milijun eura. Inače, Šibenik je i prvi grad u Hrvatskoj koji je dobio sredstva iz fonda EEA za članice Europskoga gospodarstva.

Šibenik se prozvao zelenim gradom, gradom zelenih industrija, i ima službeni status nacionalnog centra zelenih industrija. Ujedno je prvi dalmatinski grad sa sustavom javnih bicikala i u javni prijevoz planira uključiti veće i manje autobuse na električni pogon.

Tvrtka iCat, u partnerstvu sa zagrebačkim Fakultetom strojarstva i brodogradnje, Končar institutom i Gradom Šibenikom, u sklopu projekta Intermodal razvija projekt gradnje četiri samoodrživa broda na električni pogon koja bi spajala obalu i otoke, a pojedinačna gradnja stajala bi 10 milijuna kuna. Prijevoz elektrobrodovima funkcionirao bi poput prijevoza tramvajima u Zagrebu. Svaki sat vremena povezivalo bi se kopno s otocima s 40 linija više nego danas. iCat, tržištu nudi tri tipa brodova: na dizelski, hibridni i elektrropogon. Dužina broda bila bi 17, a širina sedam metara, s kapacitetom za 96 putnika i brzinom od 30-ak čvorova.

Tomislav Uroda, vlasnik iCata, model sadašnjih otočkih linija (koji podrazumijeva jedan do dva isplova na dan) smatra promašenim i uz to ga država na godinu subvencionira u iznosu od 385 milijuna kuna. Umjesto toga, kaže, treba stvoriti integrirani transportni sustav, iskoristiti potencijal obalne populacije i turistički potencijal, uvesti low-budget model naplate karata i isplativati svakih sat vremena. Putem klastera konkurentnosti pomorske industrije Šibenik za gradnju električnih brodova planira povući sredstva iz fondova EU.