Niske cijene nafte promijenile trendove i u izvozu i u uvozu na početku godine. Nakon što su u siječnju smanjeni i izvoz i uvoz, prvi rezultati za veljaču pokazuju da se obje kategorije vraćaju u statističku normalu. Izvoz je u veljači porastao za 11,5 posto, a uvoz za 5,8 posto.
Pad uvoza iz Rusije nakon što je DZS u javnost puštilo priopćenje s detaljnim pokazateljima za siječanj, odmah se moglo vidjeti da je uzrok pada izvoza u prvome ovogodišnjem mjesecu bio veliko smanjenje izvoza naftnih derivata, što je pak posljedica obustavljanja proizvodnje u sisačkoj rafineriji te nižih cijena nafte na svjetskom tržištu. Vrijednost izvoza naftnih derivata u ovogodišnjem siječnju bila je samo 24 milijuna eura, a lani u siječnju iznosila je 78 milijuna. Ta je razlika čak i veća nego što je bila ona između ukupnog izvoza, koji je bio 739 milijuna eura, što je 27 milijuna manje nego u prvom mjesecu prošle godine.
Nafta, odnosno njezina niska cijena početkom godine, razlogom je i visokog pada vrijednosti uvoza (11,5 posto) u siječnju. Gotovo sav uvozni minus može se pripisati dramatičnom padu uvoza iz Rusije, koji je u siječnju bio samo četiri milijuna eura u odnosu na 133 milijuna u lanjskom siječnju. Prvi rezultati za veljaču pak pokazuju da je u tome mjesecu uvoz bio 5,8 posto veći nego lani u veljači, pa se može zaključiti da se i uvoz vraća u statističku normalu.
Premda je na temelju podataka za samo prvi mjesec u godini pretrpio smanjenje izvoznih trendova, može se uočiti da hrvatski izvoznici forsiraju tržište Europske unije na račun izvoza u regiju. Na svih sedam tržišta u okviru Cefe hrvatski je izvoz u siječnju iznosio samo 124 milijuna eura, što je pad od 5,2 posto, pri čemu je najveće smanjenje, s lanjskih 80 na ovogodišnjih 66 milijuna eura, ostvareno u izvozu u BiH. Isto tako, uvoz iz BiH smanjen je s lanjskih 39 na 25 milijuna eura. Ti podaci upozoravaju na to da se to za Hrvatsku iznimno važno tržište počinje zanemarivati, što sasvim sigurno nije dobar trend.
