Home / Lifestyle i trend / Tržišna snaga oznaka ne bi smjela završavati upitnicima. Ili???

Tržišna snaga oznaka ne bi smjela završavati upitnicima. Ili???

Sve oko nas, a i većina nas, teži postati brend. Pijemo brendiranu piću, jedemo brendiranu hranu, nosimo brendiranu odjeću i obuću, vozimo brendirani automobil… Kad je nešto brend, vrijedi više od istoga ili sličnog, bolje se prodaje, više zarađuje… No koliko doista vrijedi neki brend i kako nešto ili netko postaje brend ili roba visoke tržišne vrijednosti koja postiže cijenu deset i više puta veću od ‘obične’ životne potrepštine s police prodavaonice ili anonimnog imena u telefonskom imeniku? Tajna je u različitosti od drugih, koja se ogleda u kvaliteti, emotivnoj manipulaciji potrošačem i statusom koji postiže mjerenjem vrijednosti u ogledu s ostalim tržišnim dionicima.

Neki proizvod nosi tako oznaku BestBuy, drugi Superbrands, treći Trusted brands… No zašto tim ‘zvijezdama’ ne pridodati i Hrvatska kvaliteta ili Croatian Quality i Izvorno hrvatsko ili Croatian Creation? Ti pojmovi na webu Hrvatske gospodarske komore objašnjeni su tekstom: ‘Znak ‘Hrvatska kvaliteta’ kupcu je jamstvo da je riječ o proizvodima i uslugama koji jamačno predstavljaju vrh svjetske ponude u svojoj klasii. Proizvodi i usluge sa znakom ‘Izvorno hrvatsko’ (Croatian Creation) imaju posebnu vrijednost. To proizlazi iz činjenice da je riječ o kvalitetnim proizvodima i uslugama koji uključuju značajke hrvatske tradicije, razvojno-istraživačkog rada, inovacije ili invenicije, dakle o proizvodima i uslugama s jedinstvenim karakteristikama.’ Slično objašnjenje može se pridodati svakom brendu – vrh svjetske ponude u svojoj klasii. Iako proizvodi koji nose oznaku Hrvatska kvaliteta i Izvorno hrvatsko, nažalost, još nisu prepoznati kao svjetski brendovi, mnogi proizvodi s raznih strana svijeta (većinom u vlasništvu velikih korporacija) to jesu, a njihov status prati i odgovarajuća cijena.

Koji je put do vrha? Kako neki proizvod postaje brend i postiže vrijednost, odnosno cijenu, nedostupnu sebi sličnoj hrani, odjeći, obući, mobitelu, računalu…? Rješenje je u metodi brendiranja i stručnjacima koji taj posao rade. Brendovi su tržište počeli osvajati prije četrdesetak godina crpeći snagu više iz marketinških kampanja nego vlastite kvalitete. Ali nove tehnologije koje pružaju nove mogućnosti, primjerice, kvatolitetsku analizu te izravniji i sveprisutan odnos s korisnicima mijenjanju i tradicionalne metode mjerenja vrijednosti brenda. Ipak nije riječ o proizvoljnim odlukama jer je mjerenje vrijednosti brenda određeno propisima Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO) i odnosi se na: ciljeve, bazu, istraživanje, pristup i metode procjene, a osnovni kriteriji mjerenja vrijednosti brenda su kupac, tržište i financijska vrijednost.

Brojne se tvrtke u svijetu bave mjerenjem vrijednosti brenda i stvaranjem brenda, ali iako ima više modela mjerenja vrijednosti brenda – BrandZ agencije Milword Brown, Semion-model, PwC-model, BBDO-model te model Customer-Based Brand Equity – svjetski vrh pripada Interbrandu. Riječ je o starim modelima koji se stalno inoviraju, uostalom kao i mnogi brendovi. No prije nego što se izmjeri vrijednost brenda treba stvoriti onoga koji će postići najveću moguću vrijednost.