Najbolji po kategorijama

Osim svečanosti dodjele nagrada koje dodjeljuje Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima pri HGK-u održan je okrugli stol na kojemu je istaknuta potreba veće educiranosti građana o ulaganjima u fondove.

Najbolji eurski otvoreni investicijski fond s javnom ponudom je PBZ Invest, najbolji obveznički je Hi-Conservative, koji posluje u sklopu Hypo Alpe Adrije. Najbolji kunski novčani fond Auctorov je Cash fond, a dionički fond godine je Capital Two, koji je dio Intercapitalove ponude.

Mario Staroselčić, predsjednik Uprave Allianz Investa, istaknuo je da je u trenucima krize kada je fondovska industrija prepolovila imovinu nagrada pokazatelj da se kvalitetno radi i da mogu klijentima ponuditi dobar prinos.

Svjedočimo razdoblju povijesno niskih kamatnih stopa u kojem sve više ljudi traži alternativu klasičnim oblicima štednje. Iznimno mi je drago što u takvoj situaciji klijentima možemo ponuditi vrhunski proizvod u segmentu investicijskih fondova. Kako poslovica kaže, izvrsnost nije čin već navika, tako i nama ove nagrade postaju navike. Iznimno nam je drago da smo peti put dobitnici nagrada za mješoviti fond jer tu možda ima i najviše slobode. Nastavit ćemo i dalje biti najbolji te se nadamo da ćemo i sljedeće godine dobiti nagradu – rekao je Staroselčić.

Osvrnuo se i na trenutačnu situaciju, koja nije bajna za fondovsku industriju, a pogotovo što se tiče edukacije građana. Premala educiranost smanjuje ulaganje u fondove, koji, moglo bi se reći, najviše žive od tih malih ulaganja. Recimo, u Austriji je prosjek po uplatitelju deset tisuća eura, a u Hrvatskoj između 300 i 400 eura.

Naša je osnovna filozofija da klijentima ostvarimo apsolutni povrat, da svake godine ostvare zadovoljavaču povrat. Bit će ciljano veći od onoga što banke stavljaju na depozite, ali da ne ugrozimo glavnicu. Imamo za cilj ponajprije zaštititi glavnicu i u tome smo dosta uspješni, jer imamo prinos od sedam posto – pojasnio je Mario Staroselčić.

Uz dodjelu nagrada, prošlog četvrtka u HGK održan je i okrugli stol koji je govorio o ulozi investicijskih fondova u svekolikom razvoju. Istaknuto je da je potencijal velik, ali da se prije svega mora poraditi na edukaciji građana.

Edukacija je ključ kako bi građani razumjeli u što se ulaže. S 30 milijardi kuna imovine prije početka krize sada smo na nešto više od 13 milijardi. Opovrak je prisutan, ali je sporiji od onog u ostalim europskim zemljama. Nadamo se da će s oporavkom gospodarstva krenuti i oporavak industrije – rekao je Hrvoje Krstulović, predsjednik udruženja i predsjednik Uprave ZB Investa.

Istaknuo je da bi kad bi se dosegao europski prosjek ulaganja u sve oblike investicijskih fondova to u Hrvatskoj značilo povećanje ulaganja od petnaest do dvadeset milijardi kuna. Dodao je da je u krizi pala veličina investicija, ali ne toliko i broj građana u fondovima.

Investicijski fondovi karika su koja agregira sitne uplate građana i veće institucionalne uplate te ih plasiramo na tržište kapitala i tako pomažemo cijelom gospodarstvu. Nije tolik problem pad, mnogo je veći problem prespor oporavak. Na istoj smo razini u zadnje četiri godine, što korelira s BDP-om. Vani je oporavak potpun i imovina je narasla za 40 posto u odnosu na 2007. godinu – objasnio je Krstulović.

Na okruglom stolu pokušao se detektirati problem slaboga ulaganja, a istaknuto je da regulatori pojačavaju zakonodavni okvir kako bi ulagači bili zaštićeni. Ključ je prenijeti tu poruku građanima kako bi bili skloniji ulaganju u fondove.

Osim pogoršane financijske situacije građana, razlozi za manja ulaganja mogli bi biti i prijašnja negativna iskustva, općenita financijska konzervativnost hrvatskih građana, ali i nedovoljna informiranost i educiranost, pa čak i prodajnom osoblja o investicijskim fondovima. To su sve problemi s kojima se moramo nositi i pokušati ih riješiti. Tjedan investicijskih fondova pomoći će u podizanju svijesti i informiranosti, ali moramo na tome konstantno raditi – rekla je članica Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Silvana Božić.

Iako situacija trenutačno nije bajna, svi očekuju oporavak u trenutku kad i BDP krene prema gore. Nadaju se da bi se to trebalo dogoditi ove godine, ali o tom se pomaku priča uz velik oprez.