TRGOVINSKI SPORAZUM SAD-a I EU

S obzirom na veliko protivljenje Transatlantskom sporazumu o trgovini i investicijama (TTIP) između Europske unije i SAD-a u europskoj javnosti, čemu u velikoj mjeri kumuje velika tajnovitost, odnosno slaba dostupnost detaljnijih informacija o pregovorima, EU u posljednje vrijeme sve snažnije ‘gura’ eventualne koristi sporazuma. Tako je ovoga tjedna objavljen izvještaj prema kojem će mala i srednja poduzeća (MSP) osjetiti znatne koristi od potpisivanja toga kontroverznog sporazuma. Iako pregovaranje traje i daleko je od završetka, Komisija je prilično sigurna da bi konačna verzija sporazuma bila dobra stvar za male i srednje. Izvješće je sačinjeno od ankete provedene među MSP-ovima o najčešćim preprekama s kojima se suočavaju pri izvozu u Ameriku, provedene prošle godine, i svježih podataka o robnoj razmjeni MSP-ova iz Europske unije s Amerikom.

Iako je izvješće predstavljeno kao reklama za TTIP, činjenica je da je riječ uglavnom tek o pregledu postojećih podataka o razmjeni koji se tiču MSP-ova zaokruženih proizvoljnim zaključkom da bi potpisivanje sporazuma značilo daljnje olakšavanje uvjeta njihovog izvoza u Ameriku. Tako se u dokumentu konstatira da je postojeća razmjena već sada robna odnosno da je 150 tisuća europskih malih i srednjih poduzeća 2012. izvezlo u Ameriku 28 posto ukupnoga europskog izvoza na to tržište, pri čemu su poduzeća u prehranbenom, tekstilnom i kemijskom sektoru ostvarila natprosječne rezultate. Osnovni problemi koje bi, smatra Komisija, sporazum riješio, obuhvaćaju poštovanje tehničkih pravila i regulative proizvoda, pristupačnost informacija o tome kakva se pravila primjenjuju na koje proizvode (oko trećine ispitanih nije moglo locirati nadležni izvor za te informacije u Americi), pravnu isključenost iz natjecanja za neke poslove (najviše u području javne nabave, koju Amerike posebno pažljivo čuva i drži daleko od slobodnog tržišta kakvo inače propagira), carinska pravila (skupa i nekad ograničavajuća za trgovinu) te razlike u regulatornim pravilima između EU i SAD-a.

Jedan od najvećih prigovora odnosi se na slobodu pružanja usluga u Americi, ali teškoće postoje u nizu sektora, od prehrane, poljoprivrede i pića, preko tekstila i kemijske industrije, do farmaceutskog sektora i elektroničke opreme. No neki konkretni dokaz da bi to bilo nekako riješeno sklapanjem spomenutog sporazuma izvješće baš i ne nudi, tu je tek jedan načelnii zaključak prema kojem bi to vjerojatno bio slučaj, premda bi sve te stvari tek trebalo ispregovarati.

Primjerice, samo problem sudjelovanja europskih tvrtki na natječajima za javnu nabavu posebno je težak jer Amerikanaca ne žele drugima dati pristup. Pregovori su u devetoj rundi i vrte se oko tri glavna područja: pristupa tržištu, regulatorne suradnje i pravila.

Pregovori o ‘povijesnom trgovinskom sporazumu’ u devetoj rundi i vrte se oko tri glavna područja: pristupa tržištu, regulatorne suradnje i pravila. Skriveni od javnosti, kao i sadržaj prijedloga sporazuma, izazivaju sve veći animozitet, zbog čega se Komisija odlučila na pozitivno izvješće iako bez konkretnih dokaza.