Zbog svojih su fantastičnih svojstava namirnice koje sadržavaju vrlo visoke razine fitonutrijenata dobile titulu superhrane. No nije baš sve tako super: od 2007. u Europskoj uniji zabranjeno je označavanje i reklamiranje proizvoda kao ‘superhrane’. Iznimka je ako iza tog proizvoda stoji vjerodostojno medicinsko istraživanje.
I njih su svrstali u superhranu:
-
Bobice goji – rastu u zaštićenim dolinama Mongolije i Tibet, sadržavaju 500 puta više vitamina C nego naranča
-
Ječmena trava – sadržava 11 puta više kalija od krvljevog mljeva, pet puta više željeza od špinata i sedam puta više vitamina C od narančina soka. Bogata je vitaminom B12
-
Kakao – vrijedan je sirov kakao koji nije termički obrađen. Sirovo zrno kakaa najbolji je izvor antioksidansa u svijetu
-
Klorela – AFA alga, bogata proteinima, vitaminima B, C i E i važnim mineralima
-
Kokos – mladi kokos jedan je od najboljih prirodnih izvora elektrolita
-
Prah maca – dobiva se od korištena biljke mace, aromatične superhrane podrijetlom iz Perua
-
Matićna mliječ – taj vrhunac pčelinjih proizvoda liječi, hrani i obnavlja tijelo. Mnogi je smatraju najboljom namirnicom na svijetu
-
Noni – ljekovita svojstva tog voća poznata su stanovnicima Polinezije više od 1500 godina
-
Pelud – sadržava od pet do sedam puta više bjelančevina od mesa. Savršen je izvor vitamina (A, B, C, D, E, K), minerala (sadržava 28 minerala) te minerala u tragovima
-
Propolis – prirodni antibiotik koji štiti od bakterija i jača imunost. Za razliku od običnih antibiotika propolis djeluje i na virus
-
Pšenična trava – dobiva se klijanjem sjemenki pšenice, sadržava mnogo enzima i ima detoksikacijski učinak. Za razliku od pšenice ne sadržava gluten
-
Spirulina – mikroalg, sadržava 70 posto bjelančevina, zdrava za dijabetičare koji žele smršavjeti
S obzirom na to da se današnje vrijeme jako razlikuje od onoga prije deset, dvadeset ili pedeset godina, i to ne samo zbog načina života ili posla, nije ni čudo da su se promijenile i prehrambene navike. Budući da se sve više radi, teži se brzoj hrani. Samo da se pojede nešto i zadovolji osnovna ljudska potreba, a što smo pojeli, nije važno. To je znatno povećalo pretilost, broj zdravstvenih problema, čak i smrtnost. Način prehrane i hrana koja se konzumira odjedanput su postali jako važni. Naravno, suvremeno društvo nije moglo stati samo na tome nego se otišlo korak dalje. Posljednjih godina sve češće možemo pročitati nešto o takozvanoj superhrani.
Za neke namirnice odavno smo čuli i znamo da su jako hranjive i zdrave, ali ih nikada nismo svrstavali u kategoriju superhrane. Doduše, takva kategorija nije postojala do prije deset-dvadeset godina. U njoj su npr. kelj, kokos, kakao, propolis i kopriva. No rijetki su čuli za namirnice kao što su wakame, dulse, spirulina, korela ili bobice goji. Riječ je o različitim morskim algama, mikroalgama, bobicama koje rastu u dolinama Mongolije i Tibet.