FISKALIZACIJA Najbolji putokaz u borbi protiv sive ekonomije i malverzacija

IVA ekonomija u Hrvatskoj iznosi oko 28 posto ukupnog BDP-a ili, u prijevodu, vrijedna je 13 milijardi eura. Ipak, analize pokazuju da od 2013., kad je uvedena fiskalizacija, njezina snaga polako slabi – u posljednje dvije godine povećani su prihodi od poreza, a izlasci na teren mnogo su rjeđi – tvrdi Jasna Kropf, ravnateljica Porezne uprave.

Upravo iskustva s uvođenjem fiskalizacije u Hrvatskoj bila su povod Liderove konferencije radnog naziva ‘Information technology – challenging the shadow economy’ održane u ponedjeljak i utorak u rovinjskom hotelu Lone. Programski partner bila je tvrtka Apis IT, a sve se održalo pod pokroviteljstvom Ministarstva financija.

Koliko IT sektor uistinu može pomoći u državi u borbi protiv onih koji varaju na porezu, je li nametnuta kontrola financijskih transakcija jedini način na koji se mogu zaustaviti oni koji ne žele igrati prema pravilima, koji je model najučinkovitiji te jesmo li osamljeni u tom problemu, pitanja su koja su se najviše mogla čuti na dvodnevnom skupu u Rovinju.

– U većini europskih zemalja podrazumijeva se dobivanje računa. Oštre kazne i strogi zakoni zaslužni su za takav način poslovanja. Ne vjerujem da nekom ugostitelju u inozemstvu pada na pamet da bi isporučio robu ili naplatio uslugu a da pritom ne bi izdao račun. Zato je sâm pojam fiskalizacije i takav model kontrole specifičan za Hrvatsku i neke zemlje u regiji – kaže Denis Petrović, konzultant iz tvrtke Contrast, dodajući da je za Hrvatsku nužna kontrola financijskih transakcija.

Marijana Vurač Kudeljan, pomoćnica ravnateljice Porezne uprave, pak smatra da je Hrvatska uvijek imala kulturu izdavanja računa, no, prema njezinu iskustvu, problem je u tome što oni nisu bili na pravi način evidentirani u poreznim knjigama, sve do suradnje s Apisom i uvođenjem fiskalizacije. – Stvoren je izvrstan model za koji smatram da je najbolje rješenje za Hrvatsku – kaže Vurač Kudeljan.

Davorka Adžija iz Apisa razmišlja slično: – Model koji smo osmisliili pokazao se dugoročno mnogo isplativijim i kvalitetnijim u suzbijanju sive ekonomije od mnogih prijedloga i primjera s kojima smo se susretali u inozemstvu. Riječ je o jedinstvenom sustavu online fiskalizacije u kojem se računi registriraju u stvarnom vremenu. Taj sustav razvijen je na otvorenim standardima – tvrdi Adžija.

Da bismo uvidjeli koliko je tehnologija važna u postupku fiskalizacije, ne moramo ići daleko. U Srbiji je fiskalizacija uvedena prije jedanast godina. Tada su ondje bili ispred nas. Danas je stanje drugačije. Njihov model nije se sinkronizirao s tehnološkim napretkom društva. Online povezanost ne postoji, zato im je vrlo teško prikupiti i kontrolirati potrebne podatke. – Do kraja svibnja moramo odlučiti kojim ćemo putem krenuti, hoćemo li nastaviti s ovim arhaičnim modelom ili ćemo 2016. krenuti iznova. Razgovaramo s poduzetnicima, pokušavamo educirati javnost o tom problemu, putujemo kako bismo saznali što drugi rade… Hrvatski model vrlo nam je primamljiv i zanimljiv, no na kraju će sve odluke ovisiti o volji političara – govori gošća iz Srbije Jelena Bojović iz Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj.

Ne misle svi da su baš uvijek krivi političari. Taonu Olju, bivši savjetnik estonske vlade, danas izvršni direktor EY-a za Hrvatsku, političare u našoj zemlji, kao i u svojoj Estoniji koja isto tako muku muči sa svom ekonomijom, ne smatra glavnim kamenom spoticanja. – Ako administracija nije sposobna ostvariti ideje na pravi način i u pravo vrijeme, što je čest slučaj, beznačajne su sva dobra volja i ideje. Ne bih rekao da su u Hrvatskoj političari toliko nefleksibilni i zatvoreni za promjene, kao što se često može čuti – smatra Olju. U Estoniji ne postoji model fiskalizacije kao kod nas, no Olju smatra da bi trebao postojati program koji bi ujedinio analizu rizika i kontrola.

I Petrović javni sektor smatra odgovornim za jačanje sive ekonomije. – Izdavanje računa prvi je korak u borbi protiv nje, ali treba detaljno proučiti koji su razlozi zbog kojih ljudi ne žele prijaviti svoj posao, imovinu ili izdati račun. Tu veliku odgovornost snosi javni sektor – razmišlja konzultant koji godinama radi u Austriji.

Problem sive ekonomije mnogo je dublji. Možda u bogatijim državama postoji kultura izdavanja računa, zbog čega kontrola u obliku koji je poželjan u tranzicijskim zemljama nije potrebna, no to nikako ne znači da nema malverzacije u drugim oblicima. Primjerice, Warren Buffett jedanput je ponosno izjavio kako plaća manje poreza od svoje tajnice. Velike i snažne tvrtke često pronalaze rupe u zakonu da ne bi plaćale porez, državni nadzor nad njihovim financijama nije im po volji.

– Javnost i većina obrtnika i ugostitelja nisu nam stvarali probleme pri uvođenju fiskalizacije. Najviše problema i neprospavanih noći zadale su mi velike tvrtke sa svojim odvjetničkim timovima. S njima smo se borili do samoga kraja – kaže Hrvoje Somun, predsjednik Uprave Apis IT-a.

Sama tehnologija nije i ne može iskorijeniti problem sive ekonomije, ponajprije zato što ne može promijeniti ljudsku narav. – Analitika je korisna stvar, no nije savršena ni dovoljna u borbi protiv prevaranata. Također je ključno poznavati ljudsku prirodu. Stalno treba učiti, unapređivati tehnologiju… Prevaranti nikad neće nestati, samo će promijeniti strategiju – smatra Mađar Péter Erdősi, izvršni direktor Oraclea za Istočnu i Srednju Europu, Bliski istok i Afriku.

Što nas čeka u budućnosti? Pomalo začuđuje zašto uz toliko tehnološki razvijen sustav financijske kontrole građani još moraju sami ispunjavati formulare i izračunavati porez na dohodak. Ipak, uskoro se i to treba promijeniti. Ravnateljica Porezne uprave najavljuje da će građani uskoro na adresu dobiti obrađene podatke o svojim godišnjim porezima koje će samo morati potvrditi. Somun pak navodi da ga često pitaju kakva će biti priča s IT sektorom 2020.

– Postojat će ili jedan glavni sustav za obradu svih podataka ili ga uopće neće biti. Centralizacija je neizbježna. Fiskalizacija svih financijskih transakcija sljedeća je velika stvar koja će se dogoditi – odgovara Somun na to pitanje, dodajući kako to neće značiti da će država ili tko god bio u posjedu tih podataka ući u sve pore naše privatnosti, nego će se samo brže i lakše rješavati administrativni problemi te onemogućiti bilo kakva utaja poreza.

Hrvatski model fiskalizacije koncipiran je tako da je otvorio prostor i privatnom sektoru, stoga će privatne tvrtke koje se bave fiskalnim blagajnama ubuduće morati svratiti pozornost na to komu će država moći prodati taj model jer je to prilika i za njih da na ta tržišta izvezu svoje fiskalne blagajne.

IT sektor danas možda jest pokretač promjena u društvu, kako smatra Somun, no nadzor mora biti fokusiran na ključne točke i naposljetku može biti samo koristan alat. Ili, riječima ravnateljice Kropf, ‘putokaz u borbi protiv sive ekonomije i malverzacije’.