Senzori koji prate sve što se zbiva u gradovima s tom kolekcijom podataka već sada mogu činiti čudesu. Tolika da se s daljnjim razvojem tehnologija i koncepta pametnih gradova vrlo lako možemo zamisliti u jednom od filmova budućnosti. Pretpostavka je da će do 2050. godine 75 posto tadašnje (uvećane) populacije živjeti u gradovima. To znači još veći pritisak na gradsku infrastrukturu, i danas preopterećenu u mnogim gradovima. Tehnologija nudi rješenja. Prema istraživanju ABI Researcha, u 2016. gradovi će potrošiti 39,5 milijardi dolara na tehnologije pametnih gradova. Zauzvrat će dobiti ušćuvaniji okoliš, poboljšanu kvalitetu života građana i ono opipljivo – financijsku uštedu.
Katalonska metropolija najčešće je na vrhu raznih ljestvica najpametnijih svjetskih gradova. Prema nedavnom istraživanju Juniper Researcha, Barcelona je imenovana Globalnim pametnim gradom 2015., ostavivši iza sebe New York, London, Nicu i Singapur. Grad koji se dići arhitekturom, kulturom i stilom života sada se dići i pameću koju su mu omogućile najnovije tehnologije u upravljanju gradskim prometom, elektroenergetskom mrežom, javnom rasvjetom, zaštitom okoliša itd. Prema brojkama koje je iznio Cisco, koji s Barcelonom radi na projektu pametnoga grada, to izgleda ovako: taj grad štedi gotovo 60 milijuna dolara na godinu zahvaljujući tehnologijama za natapanje zelenih površina, povećala je prihode od parkiranja za 50 milijuna dolara na godinu, a pametni grad potaknuo je i otvaranje 47 tisuća novih radnih mjesta te 4500 novih tvrtki. Pametni grad mora zadovoljiti mnogo kriterija, a Barcelona je odnijela pobjedu i zbog socijalne kohezije, odnosno volje gradske uprave da se poveže s građanima otvaranjem podataka. Naime, u Juniper Researchu smatraju da se pametni grad ne može stvoriti bez suradnje svih dionika. Uključenost građana karika je na kojoj su, u tom istraživanju, pali simboli novih pametnih gradova poput južnokorejskoga Songda i Masdara u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
